Prošli su novogodišnji praznici. Doba kada svi imamo male i velike želje koje ćemo 31. decembra, tačno u ponoć, poželjeti i nadati se da će nam se u Novoj godini ispuniti.
Neki imaju želju da proputuju svijet, neki da kupe automobil, stan, novi mobitel, dok neki imaju mnogo skromnije želje poput onih da budu živi, zdravi i sretni. Praznici su i doba darivanja. Svako će dragoj osobi pokloniti neku sitnicu, mnogi roditelji svoje dijete obradovat će novogodišnjim poklonima.
No, možete li i pretpostaviti koliko djece ove godine neće dobiti paketić i čija je jedina želja da tokom godine imaju bar jedan kuhani obrok? Prema posljednjim podacima UN-a, 17,9 posto stanovništva u BiH živi ispod praga apsolutnog siromaštva. To znači da je svako šesto domaćinstvo u našoj zemlji siromašno. Skoro 50 posto stanovništva u BiH živi na granici siromaštva, a broj nezaposlenih približava se broju zaposlenih. Prema podacima CIA-e, world fact Book Bosna i Hercegovina je četvrta po redu populacije koja je ispod linije siromaštva u Regionu. Ispred nje su Hrvatska, Kosovo i Makedonija.
Međutim, jedan od najporaznijih događaja u našoj zemlji, a obilježili su ovu godinu, jeste otvaranje prve javne dječije kuhinje. Kuhinja je otvorena u Lukavcu i već ima stotinjak korisnika. Potreba za ovakvom kuhinjom, nažalost, postoji i u Sarajevu, Banjoj Luci, te Mostaru. Većina siromašne djece u školu odlazi gladna, a svakodnevno na ulicama možemo vidjeti djecu kako ubacuju ruke u kontejner, da bi se koliko-toliko prehranili ostacima hrane koju je neko bacio.
– Nažalost, tačne podatke o broju djece koja žive u siromaštvu nemamo, što predstavlja veliki problem za adekvatan odgovor na potrebe djece. Prema procjenama iz 2013. godine, 250.000 djece živi na granici siromaštva, a 170.000 djece je siromašno – kazala je Berina Ceribašić, izvršna direktorica udruženja “Naša djeca” Sarajevo, koje svoj rad baštini od 1953. godine.
Mnoštvo zakona tretira pitanja zaštite djeteta: Porodični zakon, Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti, Krivični zakon, Konvencija o pravima djeteta, koja je dio Ustava naše zemlje i kao takva obvezujuća za našu zemlju, nalaže državama potpisnicama da obezbijede najveću moguću brigu za djecu u svim segmentima njihovog života. Međutim, implementacija zakona i strateških dokumenata nije zadovoljavajuća.
Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da je siromaštvo jedan od osnovnih razloga kršenja većine prava djeteta. Ne samo da je ugroženo pravo djeteta na odgovarajući standard života, ugroženo je i njihovo zdravlje, mogućnost za školovanje, pristup raznim uslugama koje igraju bitnu ulogu u razvoju djece i podložnija su težim oblicima kršenja prava djeteta. Svi kao društvo trebamo se ozbiljnije posvetiti ovim pitanjem zbog mogućih posljedica nebrige za djecu – rekla je Ceribašić i dodala da su djeci koja žive ispod praga siromaštva najpotrebniji
zadovoljni roditelji i odgovorna vlast.
Zadovoljavanje osnovnih potreba djece za hranom ili domom na određeni period zapravo ne rješava problem. Građani Bosne i Hercegovine mnogo puta su pokazali svoju solidarnost i humanost, ali time samo gasimo požare, ili još gore, amnestiramo one koji trebaju da rade u našem interesu. Nekada je interventna pomoć neophodna, ali mi moramo insistirati na dugoročnim rješenjima, što podrazumijeva odgovoran pristup odraslih. Roditeljima je potrebno zaposlenje, jer su oni najodgovorniji za brigu o djeci – rekla je Ceribašić.
Tačan broj djece u stanju socijalne potrebe u BiH trenutno ne postoji, kao što ne postoje mnogi statistički podaci, ali podaci s terena govore da ih je iz dana u dan sve više. Svako dijete može doći u rizik, ali najranjivija su djeca romske populacije, siromašna djeca iz višečlanih porodica, te odgojno zapuštena djeca.
Posljednji UNICEF-ovi podaci govore kako je stopa relativnog dječijeg siromaštva u Bosni i Hercegovini u 2011. godini iznosila 19,7 posto, što je za 0,9 procenata više u odnosu na 2007. godinu (18,8 posto). Ovo predstavlja kontrast u odnosu na neznatno opadanje stope relativnog siromaštva za ukupnu populaciju, kao i stope koja se odnosi na siromaštvo na nivou domaćinstva. Stopa apsolutnog dječijeg siromaštva od 30,5 posto (ispod linije od 238 KM) predstavlja značajan porast od 4,3 procenta u odnosu na nivo iz 2007. godine, kada je iznosila 26,2 posto.
Iako se građani često solidarišu s osobama koje žive ispod praga siromaštva, a postoje i javne kuhinje, pomoć vjerskih zajednica i udruženja altruista koji pomažu najugroženijim porodicama, međutim, time se ne pomaže dugoročno.
– Imamo i poražavajuća socijalna davanja i dječije doplatke, koji su degradirajući i diskriminirajući. Kao pozitivan primjer istakla bih dnevne centre za djecu koja rade ili borave na ulici, operativni su u velikoj mjeri angažmanom nevladinih organizacija i pored obroka za djecu i mogućnosti obavljanja higijenskih potreba pružaju i edukativne sadržaje za djecu. Ovi centri imaju pozitivne i životne priče koje bi trebali isticati a koji pokazuju da, naprimjer, prošnja djece nije životni stil ili nužnost – kaže Ceribašić.
Porazna je i činjenica i da su siromašna djeca najčešća meta diskriminacije vršnjaka. Problem stoji i u tome što sva djeca na papiru imaju pravo na besplatnu i adekvatnu zdravstvenu zaštitu, besplatno osnovno obrazovanje, zaštitu od nasilja nad djecom, ali iz svakodnevnih primjera znamo da to nije tako.
Međutim, ne žive samo u BiH djeca u siromaštvu. Ovo je problem cijele populacije. Prema posljednjim podacima UNICEF-a i Svjetske banke (2016), 385 miliona djece širom svijeta živi u siromaštvu. Stoga u svoj spisak želja ove godine stavite i želju da nikada nijedno dijete na svijetu ne bude gladno.
Samo u Evropskoj uniji se godišnje baci 22 miliona tona hrane koja može da se konzumira. Zato, kada budete zanovijetali kako vam se ne sviđa obrok koji vam je pripremila majka, i kada budete bjesomučno bacali hranu, sjetite se da godišnje, u svijetu, od gladi umre šest miliona djece.
U Hrvatskoj se godišnje baci 400.000 tona hrane, što iznosi 70-90 kilograma bačene hrane po stanovniku, dok se u BiH, prema pretpostavkama, baci 500 kg hrane dnevno.
(RTV Glas Drine/Dnevni Avaz)