Garancijski fond Vlade FBiH pri Razvojnoj banci nije dao nikakav rezultat i time se ne može oporaviti ekonomija, jer mjere koje su poduzete na bilo kojim nivoima do sada nisu pomogle apsolutno ništa, stav je brojnih bh. poslodavaca. Kažu da je sve to mizerija, crkavica koja im se daje.
Edin Ibrahimpašić, direktor Bihaćke pivovare, ističe da je izostala svaka pomoć s bilo kojeg nivoa, posebno za zadržavanje radnih mjesta, jer se desilo suprotno.
- – Mi sad imamo neki produženi haos u svemu. Svjedoci smo kako se u regionu i na koji način pomaže privredi te zemlje i kad to uporedimo s našim aktivnostima, odnosno odnos vlasti prema nama, vidi se da je to drastično manje, skoro ništa. Garancijski fond pri Razvojnoj banci nema rezultat, garantira se samo s hipotekarnim dijelom, tačnije, pola iznosa od kredita koji se diže za razvoj, za ostanak radnih mjesta. Novci koji su išli kroz subvencije, doprinose na minimalnu platu, pomogli su koliko je trajao onaj prvi val lockdowna, dok novci koji su došli od MMF-a, a koji su trebali služiti za razvoj, odnosno zadržavanje radnih mjesta i povećavanje, desilo se da su raspoređeni kantonalnim vladama, za koje su svojom odlukom stavili da to služi za saniranje budžetskih deficita, odnosno krpljenje budžetskih rupa. Ono što je trebalo poslužiti za oporavak ekonomije su utrošili da kantonalne vlade sebe saniraju, a pri tome se nijedna vlada u Federaciji nije odrekla apsolutno ničega, kaže ovaj uspješni biznismen i poduzetnik i dodaje da su ti novci bačeni u vjetar.
- – Postavio sam pitanje premijeru Novaliću za te pare koje je MMF poslao, hoće li biti nekakve njihove kontrole da se to vidi kako je utrošen taj novac. On je rekao da mediji nisu to baš dobro prenijeli. To po Novaliću nije samo za oporavak privrede, na šta sam ja zašutio i nisam imao nikakav komentar. A to je odluka federalne Vlade iz sedmog mjeseca, za raspodjelu 200 miliona KM za saniranje budžetskih deficita. To se može tumačiti da je budžetski deficit nastao tako što je svaki kanton pomogao privredi, pa je iz tog razloga nastao deficit. Mi pripremamo sastanak i kroz zajednički stav ćemo kao poslodavci nastupiti prema federalnoj Vladi. Pokušat ćemo urazumiti te ljude, jer ako se ne desi smanjenje kamatnih stopa ili ukidanje, ova privreda će vidjeti jedan drugačiji, veći pad nego što je sad. Crpili smo dosad neke svoje unutarnje rezerve, smanjivali plate da bi se uopće mogla prebroditi kriza. Veliki je broj firmi koje su prodavale imovinu, a koja im nije služila za osnovnu djelatnost, od vozila i ostalog, sve u svrhu da se državi isplati ono što joj pripada, kao i radnicima za plaće, naglašava Ibrahimpašić.
Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, smatra da je Garancijski fond dobar potez, ali je samo pitanje njegove implementacije, odnosno količine novca koja je izdvojena i njene raspodjele.
- – Mislim da bi trebao biti puno selektivniji kriterij u preraspodjeli, konkretno privrednim subjektima u smislu da to ne bude nekako linearno, jer ipak različite industrije su bile pod različitim udarom korone i država bi trebala preuzeti subvencioniranje. Imate npr. biznise koji možda nisu previše informatički pismeni i ako taj biznis ne aplicira za pomoć, to ne znači da njemu ona nije potrebna. U svemu treba imati više senzibiliteta i uključenosti instanci koje imaju direktni kontakt s tim neposrednim biznisima, kaže prof. Šunje.
Ocjenjuje da bh. privreda nema jasne vizije, jer je prepuštena sama sebi.
- – Mi smo već odavno zreli za velike reformske zahvate u svim sferama, posebno artikulacije industrijskih politika i koji su strateški prioriteti BiH. Neophodne su reforme državnih preduzeća, njihova korporatizacija, podsticanje preduzetništva, stvaranje povoljnijeg privrednog ambijenta. To su pravci na kojima bi trebala djelovati država, ističe Šunje.
(RTV GLAS DRINE/OSLOBOĐENJE)
