Odlazak mladih, ali i članova porodica van naše zemlje u potrazi za boljim životom, a koji u svojoj zemlji ne vide budućnost, i dalje raste. Ono što je zabrinjavajuće jeste da vlada trend odlaska kompletnih porodica, koje nemaju namjeru vraćati se u svoju zemlju. Iz Njemačke ambasade u Sarajevu saopćavaju da se od danas u 11 sati prvi put otvara nova lista za registraciju termina za podnošenje zahtjeva za vizu, a koja će biti otvorena do 17. decembra. Inače, zbog velikog interesa za podnošenje zahtjeva za rad ili boravak u Njemačkoj, od ovog mjeseca dodjela termina će se svakog mjeseca vršiti izvlačenjem po principu lutrijskog postupka.
STRATEGIJA OPORAVKA
Sve registracije će biti ubačene u kompjutersku bazu, gdje će se po načelu izvlačenja izabrati ko će u januaru naredne godine dobiti termin, a postupak izvlačenja će se održati u 51. kalendarskoj sedmici u Ministarstvu vanjskih poslova u Berlinu. Nakon toga, izvučene osobe Ambasada će obavijestiti kada je njihov termin u januaru 2022.
Iz Ambasade naglašavaju da preduslov za izdavanje vize ostaje i dalje pribavljanje saglasnosti savezne agencije za rad, a također i dalje će biti vršena provjera prioriteta u pogledu njemačkih i državljana EU. Napominju da angažman trećih osoba nije potreban i ne donosi nikakvu prednost. Ulazak u Njemačku sa izdatom vizom u svrhu zapošljavanja prema pravilu za zemlje zapadnog Balkana dopušten je samo ako se pri ulasku predoči dokaz o potpunoj imunizaciji protiv koronavirusa. Prema podacima agencija koje posreduju u zapošljavanju radnika sa zapadnog Balkana, najviše u Njemačku na rad odlaze mlade osobe iz BiH svih nacionalnosti, nezadovoljne stanjem u državi, političkom situacijom, nemogućnošću ostvarivanja prava i pronalaska posla.
Posljednji podaci pokazuju kako je BiH samo u prvoj polovini 2021. napustilo čak 80.000 stanovnika, dok stručnjaci upozoravaju kako je potrebno uraditi strategiju demografskog oporavka ili bar hitno donijeti mjere kako bi se iseljavanje zaustavilo.
Banjalučki demograf Aleksandar Čavić smatra da se “iseljavanje iz BiH trenutno ne može zaustaviti iz razloga što ne znamo prema kome treba da djelujemo“.
– Sve smo to neozbiljno shvatili i kao društvo ne bilježimo ni obim ni na koga se odnose spoljne migracije, jer ne postoji statistika. Niti Republički zavod za statistiku RS-a niti Federalni zavod to bilježi. A bitno nam je iz razloga što biste tada mogli ustanoviti koje su ljude zahvatili u bilo kojem periodu trendovi koji se tiču migracija, pa bi se onda moglo napraviti neko istraživanje u toj populaciji. Prvi korak nismo načinili i to dovoljno govori koliko su naše vlasti istinski zabrinute za taj problem. Također bilo kakve administrativne barijere ili prepreke, ukoliko bi se napravile, samo bi migracije koje su trenutno u potpuno legalnim tokovima prebacile u ilegalne, kaže Čavić i dodaje da je problem što je “kod nas taj proces jednosmjeran”.
– Ako bismo bilježili spoljne migracije na godišnjem nivou, pokazalo bi se da je naš migracioni saldo debelo negativan, stanovništvo odlazi, a nema povratka. Zagovornik sam da popis stanovništva bude model, da se uspostavi registar stanovništva, poštujući ustavnu strukturu zemlje, da imamo registar uobičajenog stanovništva koje čini stvarno stanovništvo u BiH i registar dijaspore, kaže Čavić.
PUSTA POSAVINA
Prema podacima Saveza izbjeglih i raseljenih osoba BiH, u proteklih sedam godina našu zemlju napustilo je više od 300.000 ljudi. Predsjednica Saveza Mirhunisa Zukić kaže nam da je od januara do juna ove godine zabilježen odlazak 81.000 osoba, a da je najviše odlazaka u prošloj godini registrovano iz Posavine, Doboja, Unsko-sanskog kantona, Jajca, Bugojna, ali i Livanjskog kantona.
– Ima tu i odlazaka iz istočne i zapadne Hercegovine, a zanimljiv podatak je da su ljudi iz Bobanovog Sela i Šuškovog Naselja, odakle su ranije odlazili na nekoliko mjeseci pa se vraćali, sada otišli trajno, kaže Zukić i dodaje da je u posljednje vrijeme samo iz Unsko-sanskog kantona otišlo 11.500 osoba, od toga 3.500 mladih.
Kada je u pitanju Kanton Sarajevo, najviše odlaze mladi putem studentskih razmjena.
(RTV GLAS DRINE/OSLOBOĐENJE)
