Josipović i ostali: Presuda optuženima za genocid 29. novembra

Preporučujemo

Nakon više od šest godina suđenja, zakazano je izricanje presude Miodragu Josipoviću, Branimiru Tešiću, Dragomiru Vasiću, Danilu Zoljiću i Radomiru Pantiću, koji su optuženi za prisilno premještanje i zarobljavanje bošnjačkog stanovništva, a nekim je na teret stavljeno i pogubljenje muškaraca.

Josipović je optužen u svojstvu nekadašnjeg načelnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) u Bratuncu, Tešić kao bivši zamjenik komandira Policijske stanice u Bratuncu, Vasić u svojstvu komandanta Štaba policijskih snaga u Zvorniku i načelnika zvorničkog Centra javne bezbjednosti (CJB), Zoljić kao nekadašnji komandant Posebnih jedinica policije (PJP), a Pantić kao bivši komandir Prve čete PJP-a.

Na kraju postupka Odbrana Pantića iznijela je završnu riječ, u kojoj je ocijenila da nije dokazano da je optuženi pomagao u genocidu ni da je znao za plan prisilnog preseljenja i pogubljenja.

“Tužilaštvo ne dokazuje, već samo zaključuje da je Pantić znao za genocidnu namjeru glavnih počinilaca”, rekao je branilac Radivoje Lazarević.

On je ukazao da se optužnicom Pantiću na teret stavljaju tri tačke, u kojima se navodi da je Prva četa učestvovala u prisilnom preseljenju i odvajanju, da je sprečavala bjekstvo muškaraca, zarobljavala ih i premještala na mjesto pogubljenja, kao i da je zarobljene držala u nehumanim uslovima.

Lazarević je kazao da se u sve tri tačke navodi da su nadzor nad jedinicama imali Vasić, Zoljić i Pantić. Prema Odbrani, pretpostavljeni Pantiću bio je Ljubomir Borovčanin, koji je naredbom od 10. jula imenovan za komandanta policijskih snaga za vrijeme operacije u Srebrenici, a koji je u Haškom tribunalu osuđen na 17 godina zatvora.

Branilac je rekao da je Borovčanin stigao na teren prije Pantića, da je bio na višoj hijerarhijskoj poziciji i da je više komunicirao sa drugim komandantima. On je dodao da je Borovčanin osuđen zbog odvajanja muškaraca i nesprečavanja ubistava u Kravici, ali da nije proglašen krivim za genocid.

“Sud u Haagu zaključuje da (Borovčanin) nije znao za plan prisilnog premještanja i da nije dijelio namjeru za pogubljenja”, kazao je Lazarević.

On je rekao da Odbrana ne spori da je Pantić sa Prvom četom stigao u Bratunac 11. jula naveče, da su sutradan ujutro otišli do Žutog mosta, te napomenuo da je situacija bila neizvjesna jer se nije znalo gdje je 28. divizija Armije BiH. Branilac je dodao da Prva četa odlazi u Potočare, ali da ne preduzimaju nikakve aktivnosti, niti se dešavaju bilo kakva zlostavljanja.

Lazarević je kazao da Borovčanin šalje Prvu četu u Zvornik, a da se oni zadržavaju u Sandićima na obezbjeđenju puta, te da jedan vojnik gine 13. jula ujutro.

Odbrana je ukazala na iskaze nekoliko svjedoka i navela da se velika većina izvedenih dokaza ne odnosi na optuženog, a da dio, koji na neki način ima veze s njim, nije relevantan. Lazarević je posebno istakao svjedoka M-16, napomenuvši da on ima lični odnos prema optuženom, s kojim ne govori dugi niz godina.

Branilac se osvrnuo na suđenje, koje je počelo u aprilu 2015. godine, ocijenivši da je Vijeće omogućilo da se ono odvija korektno. Kako je rekao, potrebna je posebna ozbiljnost prilikom donošenja presude s obzirom na dužinu trajanja postupka, ogroman broj izvedenih dokaza, kao i samu težinu djela za koje se terete optuženi.

Najnovije