Socijalni aspekt predloženih izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću nije zadovoljio ukuse delegata SDP-a i Demokratske fronte pa su u decembru 2016. godine, skupa sa kolegama iz HDZ-a BiH, odbacili usvajanje novog zakonskog rješenja po hitnom postupku. Više od godinu dana kasnije, Federacija BiH i dalje nema zakon sa prihvatljivim socijalnim aspektom, ali ni milionske iznose koji bi se iz džepova vlasnika kladionica slijevali u budžet.
Zakon je tada vraćen Vladi FBiH na doradu i ponovo se šest mjeseci kasnije u redovnoj proceduri vratio pred delegate u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Međutim, ponovo nije dobio podršku. Presudili su delegati koji su bili suzdržani ili se nisu izjasnili, a radilo se uglavnom o delegatima HDZ-a BiH, SBB-a i SDP-a. Neki su čak misteriozno nestajali iz sale uoči samog izjašnjavanja.
Nije prihvaćen ni amandman delegata Anesa Osmanovića (SDA), koji se odnosio upravo na društvenu odgovornost, odnosno rješavanje problema ovisnika o klađenju. Četrnaest glasova za prihvatanje tog amandmana i 20 suzdržanih delegata nije bilo dovoljno za njegovo usvajanje. Ono što je najvažnije, FBiH je samo u 2017. godini ostala bez više od 100 miliona KM.
Ljubitelji igara na sreću u FBiH su u 2017. godini, pokazuju to podaci Porezne uprave, potrošili 133,5 miliona KM više nego u godini ranije. Priređivači igara na sreću o ovom entitetu, njih ukupno 13, su po osnovu sportskog i RNG klađenja ostvarili promet u iznosu od 1.638.226.822,29 KM. Ovi podaci ukazuju na kontinuiran rast iznosa kojeg ljubitelji igara na sreću potroše na godišnjem nivou. Tako su, poređenja radi, u 2015. godini kladionice po osnovu uplata igrača ostvarile promet od 597.950.036,14 KM, što je gotovo tri puta manje u odnosu na prošlu godinu.
Na sportsko klađenje su igrači potrošili 282.766.905,49 KM, dok su na RNG klađenje potrošili čak 1.355.459.916,80 KM. Nešto se i zaradilo. U 2017. godini se po osnovu dobitaka od igara na sreću klađenjem isplatilo 1.427.536.168,55 KM.
Oboreno zakonsko rješenje je, podsjećanja radi, predviđalo oporezivanje svih dobitaka, pa i onih nižih od 100 KM, što postojeći Zakon o igrama na sreću ne predviđa. Takvi dobici čine ogromnu većinu isplata. Prema podacima Porezne uprave FBiH, u toku 2017. godine na dobitke ispod 100 KM priređivači igara na sreću klađenjem isplatili su iznos od 1.264.460.596,37 KM.
Ukoliko u obzir uzmemo činjenicu da bi ti dobici novim zakonskim rješenjem bili oporezovani sa 10 posto, dolazimo do cifre od 126.446.059 KM koji su trebali završiti u federalnom budžetu.
Na vraćanje prijedloga izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću koji predviđa oporezivanje svih dobitaka, po uzoru na gotovo sve evropske države, čeka se odluka Ustavnog suda FBiH po apelaciji potpredsjednika FBiH Milana Dunovića (DF).
(RTV Glas Drine/FAKTOR)
