Svjetski dan borbe protiv raka obilježava se svake godine 4. februara s ciljem podizanja svijest o toj bolesti, njenoj prevenciji, dijagnostici i liječenju. Ovogodišnja tema kampanje je otklanjanje propusta u zdravstvenoj njezi. Stručnjaci naglašavaju da je prevencija najisplativija dugoročna strategija za kontrolu bolesti, te da je rano otkiven karcinom, u najvećem broju slučajeva, izlječiv.
Iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) navode kako naučni dokazi pokazuju da se trećina smrti od svih vrsta karcinoma može spriječiti, dok se jedna trećina može izliječiti kroz ranu dijagnozu i adekvatno liječenje.
U svijetu godišnje od raka oboli više od 15 miliona ljudi, a oko devet miliona umre.
Rak je jedan od vodećih uzroka smrti i bolesti, pri čemu se oko 70 posto smrtnih slučajeva javlja u zemljama sa niskim ili srednjim stopama dohotka, gdje često zdravstvena zaštita oboljelima nije dostupna.
Ideja za Svjetski dan borbe protiv raka začeta je na prvom Svjetskom samitu protiv raka koji je održan u Parizu 2000. godine. Predstavnici različitih svjetskih vladinih agencija i organizacija za rak potpisali su povelju poznatu kao „Pariški sporazum protiv raka“. Ova povelja navodi deset različitih članaka koji opisuju kako je globalna zajednica predana poboljšanju kvalitete života pacijenata oboljelih od raka i traženju uzroka, ali i mogućnosti okončanja bolesti. Deseti članak ove povelje je ustanovio 4. febrauara, kao Svjetski dan borbe protiv raka.
Oko 30 posto svih smrti zbog malignih bolesti nastaje zbog pet glavnih rizika u vidu nezdravog ponašanja i navika: prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatne tjelesne aktivnosti te konzumacije alkohola i duhanskih proizvoda. Sama ovisnost o duhanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog malignih bolesti, kao i za više od 70 posto svih smrti zbog karcinoma pluća. Oko 70 posto svih smrti povezanih s malignim bolestima događa se u slabije razvijenim zemljama, a 20 posto ih je uzrokovano virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C, humani papiloma virus).
Šta je rak ?
Rak nastaje iz jedne ćelije koja izgubi sposobnost adekvatnog odgovora nakon maligne transformacije na kontrolne mehanizme rasta, dijeljenja i smrti što utiče na maligni razvoj ćelije. Maligne ćelije zaobilaze normalnu ćelijsku regulaciju i kontrolu dijeljenja što uzrokuje nekontrolirani rast i stvaranje zloćudnih tumora (neoplazmi) te metastaziranje (širenje zloćudnih tumora u okolna i udaljena tkiva). Proces ovih promjena prolazi kroz faze od premalignih promjena pa do malignih promjena. Mogućnost izlječenja i liječenja je daleko veća ukoliko se rak otkrije u početnoj fazi. Rak nije jedinstvena bolest, postoji preko 100 tipova raka, koji se nazivaju prema organu ili tkivu iz kojeg rak potiče. Drugi način klasifikacije je prema tipu ćelija od kojih je rak sastavljen prema čemu su glavne podvrste: karcinomi, sarkomi, limfomi, leukemije i mijelomi te rak centralnog nervnog sistema (mozak i kičmena moždina).
VODITE RAČUNA O SVOM ZDRAVLJU!
1. Trećina najčešćih vrsta kancera se može spriječiti
Postoji mnogo toga što se može učiniti na razini pojedinca, zajednice i politike s pravim strategijama za prevenciju raka.
2. Rak ima znakove upozorenja
Za mnoge vrste raka postoje znakovi upozorenja i simptomi, a prednosti ranog otkrivanja su neosporne.
3. Govoreći o raku možemo pomoći svima koji se već liječe
Iako rak može biti teška tema za rješavanje, osobito u nekim kulturama i okruženjima, suočavanje s bolešću može poboljšati ishode na razini pojedinca, zajednice i politike.
Europski kodeks protiv raka Međunarodne agencije za istraživanje raka preporučuje 12 koraka koje svaka osoba može sama poduzeti radi smanjenja rizika od dobijanja raka:
– Ne pušiti
– Ne izlagati se duhanskom dimu iz okoline
– Održavati prikladnu tjelesnu težinu
– Hraniti se zdravo
– Vježbati i kretati se
– Smanjiti unos alkohola
– Smanjiti izlaganje suncu, naročito djece
– Na radnom mjestu se zaštititi od tvari koje uzrokuju rak
– Provjeriti nivo radona u svojoj okolini, te visoke vrijednosti smanjiti
– Cijepiti djecu protiv hepatitisa B (novorođenčad) i humanog papiloma virusa (HPV) za djevojčice i dječake prije stupanja u pubertet u dobi od 9–13
– Prakticirati dojenje (žene)
– Biti aktivan sudionik/ca u programima za rano otkrivanje raka debelog crijeva (muškarci i žene), dojke (žene) i vrata maternice (žene)
