Istraživači u Australiji i SAD-u kreću u projekat vrijedan više miliona dolara s ciljem vraćanja u život vrste tasmanijskog tigra (tilacina) koja je izumrla polovinom 1930-ih godina.
Tim koji stoji iza ponude kaže da se vrsta može ponovno stvoriti korištenjem matičnih stanica i tehnologije za uređivanje gena, a da bi prvi primjerak mogao biti ponovno uveden u divljinu za 10 godina.
Drugi su stručnjaci skeptični i smatraju da je deizumiranje samo naučna fantatstika.
Tilacin je dobio nadimak tasmanijski tigar zbog pruga duž leđa, a zapravo je bio tobolčar, vrsta australskog sisavca koji svoje mlade uzgaja u torbi.
Skupina australskih i američkih naučnika planira uzeti matične stanice iz žive vrste tobolčara sa sličnom DNK, a zatim upotrijebiti tehnologiju za uređivanje gena kako bi “vratili” izumrlu vrstu ili njezinu vrlo blisku aproksimaciju.
To bi predstavljalo izvanredno postignuće za naučnike koji to pokušavaju i zahtijevalo bi niz naučnih otkrića.
“Sada vjerujem da bismo za 10 godina mogli imati našu prvu živu bebu tilacina otkako su izlovljeni do istrebljenja prije skoro jednog stoljeća”, rekao je profesor Andrew Pask, koji vodi istraživanje sa Univerziteta u Melbourneu.
Populacija tasmanijskih tigrova se smanjila kada su ljudi stigli u Australiju prije nekoliko desetaka tisuća godina, a dodatno je pala kada su se pojavili dingoi, vrsta divljih pasa.
Naposljetku, tobolčar je slobodno lutao samo otokom Tasmanijom i na kraju je bio lovljen do istrebljenja.
Posljednji zarobljeni tasmanijski tigar uginuo je u zoološkom vrtu u Hobartu 1936.
Kad bi naučnici uspjeli oživjeti životinju, to bi označilo prvi događaj “odumiranja” u povijesti, ali mnogi vanjski stručnjaci sumnjaju u nauku koja stoji iza toga.
“Uklanjanje izumiranja je znanost iz bajke”, rekao je vanredni profesor Jeremy Austin iz Australskog centra za drevnu DNK za Sydney Morning Herald, dodajući da je projekt “više usmjeren na medijsku pozornost za naučnike, a manje na bavljenje ozbiljnom naukom”.
Ideja o vraćanju tasmanijskog tigra postoji već više od 20 godina. Godine 1999. Australski muzej započeo je s projektom kloniranja životinje, a od tada su se u određenim intervalima pokušavali izvući ili ponovno izgraditi održivi DNK iz uzoraka.
Ovaj najnoviji projekt je partnerstvo između naučnika sa Univerziteta u Melbourneu i teksaške kompanije Colossal.
Ova američka kompanija je prošle godine dospjela na naslovnice sa svojim planovima da upotrijebi sličnu tehnologiju za uređivanje gena kako bi oživjela vunastog mamuta.
(RTV GD/klix.ba)
