Ovog 24. februara navršit će se puna godina dana od kako je Rusija počela invaziju na Ukrajinu, a napadi ruskih snaga zabilježeni su u većim gradovima širom Ukrajine, uključujući Berdjansk, Černigov, Harkov, Odesu, Sumi i glavni grad Kijev.
Zapadni dužnosnici tvrdili su da bi po opsegu rat mogao biti najveći u Evropi od 1945. godine. U međuvremenu Ured visokog komesara Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR) potvrdio je više od 7.155 smrtnih slučajeva civila od čega 438 djece, dok je 11.662 ranjeno.
Rat je rezultirao humanitarnom krizom, jer su hiljade Ukrajinaca pobjegle na zapad svoje zemlje i u inostranstvo. Susjedna Poljska zabilježila je najveći broj prelazaka granice iz Ukrajine, oko 9,5 miliona do početka februara 2023. godine, a slijede je Rusija, Mađarska i Rumunija.
Do 31. januara 2023. godine zabilježeno je oko 18,2 miliona graničnih prelazaka iz Ukrajine u druge zemlje počevši od 24. februara 2022. godine, kada je počela ruska invazija na zemlju, ali broj graničnih prelazaka prema Ukrajini bio je blizu 10 miliona, podaci su koje objavila statista.com.
Rusija je 2021. godine imala četvrtu najveću budžetsku potrošnju na vojsku na svijetu, s gotovo 66 milijardi američkih dolara. Poređenja radi, Ukrajina je potrošila gotovo šest milijardi američkih dolara. Međutim, Ukrajina je primila vojnu pomoć od zapadnih zemalja, a najveći iznos dolazi od Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Zapadne zemlje, poput članica Evropske unije (EU), Švicarske, Ujedinjenog Kraljevstva (UK) i SAD-a uvele su sankcije Rusiji. Ograničenja su, među ostalima, bila usmjerena na finansijski sektor, pojedince povezane s vladom i izvoz visokotehnoloških proizvoda u Rusiju.
EU je također zabranila ruskim avio kompanijama pristup svom zračnom prostoru, dok je Njemačka zaustavila certifikaciju plinovoda Sjeverni tok 2. Albanija, Australija, Kanada, Japan, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Singapur, Južna Koreja i Tajvan najavili su daljnje sankcije.
Oko 335 međunarodnih kompanija, među kojima su Apple, H&M, Ikea, Inditex i McDonald's, obustavile su poslovanje u Rusiji. Dok su Kina i Indija zauzele neutralan stav u sukobu, vlade Bjelorusije, Kube, Irana, Mijanmara, Sirije i Venezuele službeno su podržale Rusiju.
Nakon invazije, vrijednost ruske rublje u odnosu na američki dolar i euro pala je na historijsko najniži nivo. Intervencije centralne banke i potražnja za plaćanjem plina u ruskim rubljama ojačali su valutu. Nakon ograničenja uvoza ruskih fosilnih goriva u SAD i EU, ruski izvoz fosilnih goriva preusmjerio se u azijske zemlje, čime je Kina postala vodeće odredište.
Ekonomije širom svijeta ovisile su o Rusiji i Ukrajini u glavnim izvoznim robama dviju zemalja. Naprimjer, Rusija i Ukrajina su među najvećim izvoznicima pšenice u svijetu. Nadalje, Rusija ima šesti najveći izvoz aluminija i vodeći je proizvođač paladija, piše statista.com.
(RTVTK/RTV GD)
