Danas je prvi dan posta mjeseca ramazana

Preporučujemo

Zalaskom sunca sinoć je nastupio mubarek mjesec ramazan, a muslimani u Bosni i Hercegovini, regiji i svijetu,danas su zapostili prvi dan ramazana, mjeseca milosti, oprosta, intenzivnog ibadeta, dobročinstva.

Prema takvimu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini zalaskom sunca u ponedjeljak 12. aprila nastupio je mubarek mjesec ramazana i sinoć je klanjana prva teravija, dok je prvi dan ramazanskog posta u utorak,13. aprila.

Mjesec ramazan je mjesec obaveznoga posta za sve punoljetne, zdrave muslimane koji nisu na putu, a u Kur’anu se u tom smislu kaže:

O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili, i to neznatan broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite. (El-Bekare 183-184).

Post je naređen 2. godine po hidžri (624.), deveti je mjesec islamskoga kalendara. Nekad ima 29 a nekad 30 dana. Muslimani poste u svim godišnjim dobima s obzirom na lunarni kalendar. Godina muslimanskog kalendara je kraća za deset dana od sunčeve godine, pa se tako ramazan pomjera svake godine za deset dana. Ko posti 36 godina redovno, postio je ramazan u svako godišnje doba i u svim mjesecima i danima.

Za muslimane, ramazan je mjesec u kojem su prvi ajeti (stihovi) Kur’ana, svete knjige islama, objavljeni poslaniku Muhammedu prije više od 1.400 godina. Tokom tog mjeseca muslimani se odriču jela, pića, cigareta i seksualnih odnosa od zore do zalaska Sunca. Post ima za cilj da vjernike približi Bogu i podsjeti ih na patnje onih koji su imali manje sreće u životu.

Ramazanski post je treć od pet stubova islama, zajedno s muslimanskim svjedočenjem vjere, dnevnim molitvama, zekatom (godišnjim izdvajanjem iz imetka) i odlaskom na hadž u Meku.

Na kraju ramazana muslimani obilježavaju blagdan Ramazanski bajram..

U skladu sa trenutnom situacijom, vjerski život tokom ramazana u Bosni i Hercegovin organizovan je u okviru vanrednih mjera zbog pandemije koronavirusa.

FBiH: Teraviju i sabah klanjaće samo imami i članovi džematskih odbora u džamijama

Zbog ranije donesene mjere zabrane kretanja (21:00-5:00) na području bh. entiteta Federacija BiH, vjernici za sada neće moći u džamijama klanjati teraviju, kao ni sabah-namaz.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović ranije je donio Instrukciju o organizaciji vjerskih aktivnosti u vanrednim okolnostima za vrijeme mjeseca ramazana ove godine, u kojoj je istaknuto da će se sve vjerske aktivnosti u ramazanu biti isključivo organizirane u skladu sa preporukama organa Islamske zajednice i nadležnih državnih organa.

Tako će na području Federacije BiH za sada vjernici u džamijama moći obavljati dnevne namaze i to u skladu s poštivanjem svih postojećih mjera. Zbog mjere zabrane kretanja, teraviju i sabah-namaz, prema ranije objavljenoj instrukciji, mogu obavljati samo imam, mujezin i članovi džematskog odbora.

U međuvremenu, Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo uputilo je zahtjev Federalnom ministarstvu zdravstva da razmotri mogućnost pomjeranja policijskog sata na 23:00, kako bi vjernici mogli obaviti vjerske obrede, konkretnije teraviju i sabah-namaz.

S obzirom na to da na području bh. entiteta RS nema zabrane kretanja, vjernici će moći klanjati teraviju uz poštivanje mjere ograničenog broja vjernika u molitvenim prostorima.

Teravije i mukabele

Musliman u tokom ramazana mole navečer u džamijama dodatne molitve teravije koje su do tri puta duže od dnevnih. Teravija namaz nije obavezan, već dobrovoljan.

Ramazan je za muslimane svet po tome što se vjeruje da je u njemu započela objava Kur’ana poslaniku Muhamedu. Jedna od deset posljednjih , 27. noć ramazana naziva se Lejletu-l-Kadr, to je noć kada je Muhamed primio prve stihove (ajete) Kurana. Ove noći bosanski muslimani nastoje provesti s pojačanim ibadetima, dovama, naklanjavanjem propuštenih namaza ili klanjanje dobrovoljnih namaza. U džematima se organizira učenje mevluda koje izvode polaznici mektebske pouke ili džematlije.

Muslimani se trude tokom ramazana pročitati čitav Kuran, po uzoru na poslanika Muhameda. Važno je pri tome, razumjeti značenje pročitanog i njegovu primjenu u svakodnevnici. U toku ramazana u džamijama organiziraju se tzv. mukabele. To su sijela na kojima jedan dio poznavatelja Kurana čita ili recitira, a ostali slušaju i na taj način uče.

Sadekatu-l-fitr – “vitre”

Sadekatul-fitr je bajramski doprinos koji muslimani daju (u ime Alaha) siromašnima krajem ramazana, pred Bajram.

Islamska zajednica određuje visinu v Sadekatul- fitra, on se daje siromašnima, a među njima prednost imaju članovi šire porodice i komšije, a možese dati i za potrebe Islamske zajednice.

Tradicija

Dugo se zadržala i tradicija pucanja topova s gradskih zidina koji su oglašavali vrijeme početka i završetka posta- sehura i iftara. Tradicija pucanja topova u većini mjesta utihla je krajem Drugog svjetskog rata. Devedesetih godina prošlog stoljeća topovi su ponovo oživjeli, najavljujući sehure i iftare u više gradova Bosne i Hercegovine.

Iftar je više od večere poslije posta. To je u normalna vremena bila prilika za poziv rodbini, prijateljima ili komšijama u kuću, opušten razgovor i sijelo. Iftar počinje nakon što se oglasi ezan ili nakon pucnja topa, učenjem iftarske dove i prekidanjem posta čašom šerbeta ili jedenjem hurme. Ali zbog pandemije, iftari su ograničeni samo na užu porodicu.

Uz ramazan se pripremaju jela specifična za ovaj mjesec, a somuni su sastavni dio običaja vezanih za mjesec posta. Nakon obavljenog iftara popije se kahva i džematlije odlaze na teravih-namaz u najbližu džamiju.

Najnovije

spot_img