Jesen donosi mušmule, voće koje su naši stari redovno jeli i koje je danas gotovo zaboravljeno, a u sebi krije pravo bogatstvo za organizam. Mušmule se beru u kasnu jesen, ali nisu za jelo odmah nakon branja, njihova posebnost je u tome što postaju ukusne tek kada odstoje, omekšaju ili kada ih uhvati prvi mraz.
Ljekovitost mušmula
Mušmule su voće koje na prvi pogled ne privlači pažnju, jer su sitne, smeđe i neugledne, ali njihova vrijednost je ogromna. Pomažu u radu crijeva zahvaljujući vlaknima, blagotvorno djeluju na probavu i preporučuju se osobama koje pate od zatvora. Osim toga, bogate su antioksidansima, vitaminom C i mineralima, pa jačaju imunitet i čuvaju srce. Redovna konzumacija mušmula može pomoći u regulisanju holesterola i šećera u krvi, što ih čini dragocjenim saveznikom u ishrani.
Naši stari su dobro znali da se mušmule ne jedu odmah, nego da je potrebno da ih ubije mraz. Tek kada omekšaju, dobijaju specifičan, sladak i pun ukus. Mnogi kažu da su najbolje kada se iz zamrzivača izvade i ostave da se lagano otope, jer tada postaju mekane i aromatične. Zato se često čekalo da dođe hladno vrijeme ili da voće odstoji nekoliko sedmica na tavanu, podrumu ili u kutijama sa slamom dok ne postane sočno i jestivo.
Mušmule se mogu jesti same, ali se koriste i u pripremi kompota, džemova ili rakija, mada su najzdravije svježe. Njihov blagi, pomalo kiselkast ukus podsjeća na spoj jabuke i kruške, ali sa posebnim mirisom koji se pamti.
Danas ih rijetko viđamo na tržnicama, a još rjeđe u marketima, ali upravo zato vrijedi podsjetiti se na ovo voće. Jesen je vrijeme kada mušmule sazrijevaju, pa ih potražite kod lokalnih proizvođača i sačekajte da ih omekša mraz, jer tek tada postaju pravo blago za crijeva, srce i cijeli organizam.
(RTV GD/RTV Slon)
