Danas se obilježava Međunarodni dan maternjeg jezika, čiji je cilj njegovanje kulturne i jezičke različitosti.
UNESCO je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine, na prijedlog Bangladeša, proglasio 21. februar Međunarodnim danom maternjeg jezika.
Važnost tog dana potvrđena je 2001. godine aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini. Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različitosti, gdje u 5. članu piše “…svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebno na maternjem jeziku…” Od tada se u svijetu svake godine slavi Međunarodni dan maternjeg jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda.
Maternji jezik je neotuđivo pravo svakog pojedinca. Obilježavanjem Dana maternjeg jezika skrećemo pažnju na važnost učenja svog maternjeg jezika što podrazumijeva njegovanje kulturne i jezičke tradicije pisane na maternjem jeziku.
To je cijelo bogatstvo koje baštinimo u svojoj kulturnoj i jezičkoj tradiciji koju trebamo znati da bismo je mogli pokazati i drugima i ostaviti budućim generacijama.
Pravilnom upotrebom jezika, u usmenoj i pismenoj formi, verbalnom i neverbalnom komunikacijom, razvojem govorničkih vještina, oplemenjujemo sebe, postajemo uspješniji i bolji ljudi.
Postojimo samo onda kad imamo svoj jezik, a njegova ljepota i snaga riječi dobija puni značaj tek u dodiru s drugim jezicima i kulturama.
Na Međunarodni dan maternjeg jezika počinje manifestacija Dani Instituta za jezik 2023
Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu najavio je različite sadržaje za manifestaciju ‘Dani Instituta’, koja počinje na Međunarodni dan maternjeg jezika – 21. februara i završava 21. marta na Svjetski dan poezije.
Prema riječima direktora Instituta Jasmina Hodžića, dvije teme direktno su vezane za jezik i školstvo odnosno obrazovni proces, u skladu sa ovogodišnjom temom Međunarodnog dana maternjeg jezika.
Tako je na Međunarodni dan maternjeg jezika planirana izložba ‘Bosanski jezik i školstvo 1823 -2023’, u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, a u suradnji sa Bošnjačkom zajednicom kulture ‘Preporod’ Sarajevo. Bit će prezentirano stotinjak dokumenata, izvorne arhivske građe, od čega oko 60 posto dosad nije objavljivano. Na istoj lokaciji, u okviru te manifestacije, bit će održana i konferencija sa dvadesetak pozvanih izlagača. Među ostalim, govorit će se o komunikacijskim aspektima nastave maternjeg jezika, funkcionalnoj gramatici i razvijanju jezičkih vještina, reformi obrazovanja, ali i o sadržajima nastave književnosti.
(RTV GD/BHRT)
