Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić objavio je da je 26 nekadašnjih i sadašnjih saradnika Memorijalnog centra u Srebrenici dobilo poziv na saslušanje u lokalnu policijsku stanicu, po nalogu Tužilaštva iz Bijeljine.
Istakao je da je ovaj čin uslijedio samo dan nakon predstavljanja godišnjeg Izvještaja o negiranju genocida, a da je kao razlog navedeno “prikupljanje obavještenja” o njihovom angažmanu za MC na temelju tužilačke odluke iz prošle godine.
Memorijalni centar Srebrenica najoštrije je osudio postupanje Policijske uprave Zvornik i Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, u okviru kojeg je danas najmanje 26 sadašnjih i bivših zaposlenika i saradnika Memorijalnog centra pozvano na policijska saslušanja.
Navode da je riječ o do sada najobimnijoj akciji usmjerenoj protiv osoba povezanih s Memorijalnim centrom.
“Istovremeno privođenje i saslušavanje više od polovine osoba iz Srebrenice koje su u različitim periodima bile angažovane u radu Memorijalnog centra ne može se smatrati rutinskim postupanjem. Obim, način provođenja i trenutak ove akcije ukazuju na ozbiljan oblik institucionalnog pritiska i zastrašivanja. Posebno zabrinjava činjenica da se ova policijska akcija provodi neposredno nakon predstavljanja godišnjeg Izvještaja o negiranju genocida. Takav slijed događaja opravdano izaziva ozbiljnu zabrinutost da se represivni mehanizmi koriste protiv institucije i pojedinaca koji dokumentuju negiranje genocida, štite istinu zasnovanu na pravosnažnim presudama međunarodnih i domaćih sudova i zagovaraju ljudska prava”, naveli su iz Memorijalnog centra Srebrenica.
Dodaju da na udaru nisu samo saradnici Memorijalnog centra.
“Na udaru su branitelji ljudskih prava, istraživači, povratnici, svjedoci i članovi bošnjačke zajednice u Srebrenici koji svojim radom doprinose očuvanju kulture sjećanja i zaštiti dostojanstva žrtava genocida. Memorijalni centar je javna institucija Bosne i Hercegovine čije je poslovanje predmet redovne finansijske i institucionalne kontrole. Nadležne revizorske institucije godinama potvrđuju zakonitost njenog rada, a podaci o poslovanju dostupni su nadležnim organima u skladu sa zakonom. Zbog toga ne postoji opravdan razlog za masovno policijsko saslušavanje osoba čiji je angažman u Memorijalnom centru bio zakonit, evidentiran i institucionalno dokumentovan”, istakli su.
Izrazili su i ozbiljnu zabrinutost zbog mogućnosti da su dokumenti koji sadrže lične podatke sadašnjih i bivših saradnika Memorijalnog centra nezakonito izneseni iz institucije i stavljeni na raspolaganje trećim licima.
“Ukoliko se to potvrdi, postavlja se pitanje odgovornosti za nezakonitu obradu i distribuciju ličnih podataka, kao i za ugrožavanje sigurnosti osoba koje su danas predmet policijskog postupanja”, naveli su.
Pozvali su Instituciju ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, Agenciju za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine, Misiju OSCE-a u Bosni i Hercegovini, Delegaciju Evropske unije, Ured visokog predstavnika i druge međunarodne aktere da hitno prate ovaj slučaj i zatraže objašnjenje od nadležnih organa o pravnom osnovu, proporcionalnosti i svrsi ovakvog postupanja.
“Memorijalni centar će iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva radi zaštite svojih zaposlenika, saradnika i institucije. Nećemo pristati na zloupotrebu policijskih i pravosudnih ovlaštenja s ciljem zastrašivanja branitelja ljudskih prava i bošnjačke zajednice u Srebrenici niti na pokušaje ograničavanja rada institucije čija je zakonska i moralna obaveza čuvanje istine o genocidu”, zaključili su.
Ministar raseljenih osoba i izbjeglica Federacije BiH Nerin Dizdar oglasio se ovim povodom te između ostalog rekao:
“Isljeđivanje povratnika sada ili ranije angažovanih od strane Memorijalnog centra Srebrenica je novi oblik pritiska na povratničku zajednicu i ovu instituciju koja je primjer organizovanog, posvećenog kolektiva koji služi na primjer Bosni i Hercegovini i cijelom društvu”.
Udruženja žrtava genocida izrazili su najozbiljniju zabrinutost zbog postupanja Policijske uprave Zvornik i Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, u okviru kojeg je najmanje 26 sadašnjih i bivših zaposlenika i saradnika Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari istovremeno pozvano na policijska saslušanja.
Ističu da obim ove akcije, način njenog provođenja i trenutak u kojem se ona dešava izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog mogućnosti da je riječ o institucionalnom pritisku na osobe koje učestvuju u radu Memorijalnog centra.
“Posebno zabrinjava činjenica da je ova akcija uslijedila neposredno nakon objavljivanja godišnjeg Izvještaja o negiranju genocida u Srebrenici, što opravdano otvara pitanje da li se pravosudni i policijski mehanizmi koriste na način koji može proizvesti efekat zastrašivanja zaposlenika, saradnika, istraživača, svjedoka i branitelja ljudskih prava. Podsjećamo da je Memorijalni centar Srebrenica – Potočari osnovan Zakonom o Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, spomen-obilježju i mezarju za žrtve genocida iz 1995. godine, koji je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine”, naveli su.
Potpredsjednik RS-a Ćamil Duraković rekao je da današnje masovno pozivanje na saslušanje sadašnjih i bivših saradnika Memorijalnog centra Srebrenica nije pitanje samo jedne institucije, već odnosa prema Bošnjacima u entitetu RS.
Duraković je zatražio odgovore o tome ko je donio odluku da se pokrene ovakva istraga i s kojim ciljem.
“Tražim jasan odgovor: ko je donio odluku da se protiv ovih ljudi pokrene ovakva istraga i s kojim ciljem? Ko je procijenio da je opravdano da se desetine ljudi istovremeno izlažu policijskom ispitivanju zbog njihovog angažmana u javnoj instituciji Bosne i Hercegovine”, rekao je Duraković.
Istakao je da među pozvanima na saslušanje, prema njegovim riječima, nisu osobe koje predstavljaju bilo kakvu prijetnju, već ljudi koji su godinama radili na očuvanju sjećanja na genocid, pomagali povratnicima i razvijali projekte od značaja za lokalnu zajednicu.
“To su ljudi koji su organizovali komemoracije, radili sa preživjelim žrtvama, istraživali činjenice o genocidu, vodili projekte, pomagali povratnicima i gradili institucije. To su ljudi koji danas nose gotovo sve što postoji od građanskog aktivizma, borbe za ljudska prava i borbe za opstanak Bošnjaka na Drini”, kazao je između ostalog Duraković.
(RTV Glas Drine/Klix.ba)
