Meso i sir za zdravlje jednako loši kao i pušenje

Meso i sir za zdravlje jednako loši kao i pušenje

687
0
PODIJELI

Stručnjaci  ističu da su umjerene količine proteina zdrave, osobito nakon 65. godine života.

Rezultati studije ne idu u prilog popularnim proteinskim dijetama kao što su Paleo i Atkinsova.

U svojem istraživanju američki je tim 18 godina pratio 6.000 ljudi starijih od 50 godina.

‘Uobičajena zabluda je to da je razumijevanje nutricionizma jednostavno zato što svi jedemo. Naime pitanje nije možemo li se dobro osjećati na nekoj dijeti tri dana, već može li nam ona omogućiti da doživimo stotu’, rekao je jedan od autora novog istraživanja, Valter Longo, profesor biogerontologije na USC Davis School of Gerontology, direktor USC Longevity Instituta.

‘Popularne dijete često imaju visoke razine proteina, a niske razine šećera. To pomaže da izgubite nešto na težini, ali nije dobro za produljenje životnog vijeka’, rekao je Longo.

Pretjerane količine proteina nisu povezane samo s dramatičnim porastom smrti od raka, već općenito uzrokuju povećanje smrtnosti od bilo kojeg uzroka. To uključuje i nekoliko puta veći rizik od smrti uzrokovane dijabetesom.

Prema izvješću predstavljenom u novom broju časopisa Cell Metabolism, vjerojatnost smrti kod sredovječnih ljubitelja proteina je za 74 posto veća nego kod osoba koje konzumiraju niskoproteinsku hranu.

Ovo je prva studija koja je istražila korelaciju između razina konzumacije proteina i smrtnosti. Znanstvenici u njoj nisu promatrali odrasle ljude kao monolitnu skupinu, kako se to obično radi, već su pratili kako se biologija mijenja sa starenjem. Drugim riječima, krenuli su od ideje da nešto što je dobro za neke ljude može biti štetno za druge. Proteini kontroliraju razvoj hormona IGF-I koji pomaže rast ljudskog tijela, ali je istovremeno povezan s razvojem tumora. Razine IGF-I naglo padaju nakon 65. godine života, što uzrokuje gubitak mišićnog tkiva. Studija je tako pokazala da su visoke doze proteina u srednjoj dobi vrlo štetne, ali ne i za osobe starije od 65.

Na temelju rezultata istraživanja također se može zaključiti da su biljni proteini, primjerice oni iz mahunarki, manje štetni. Osim toga, čini se da na razine raka ne utječu količine ugljikohidrata niti masnoća, što navodi na zaključak da su glavni uzrok smrtnosti životinjski proteini.

Koliko proteina je zdravo?

Ova studija govori u prilog nalazima nekih nutricionističkih stručnjaka koji sredovječnim ljudima preporučuju unos 0,8 grama proteina po kilogramu tjelesne mase. Primjerice osoba težine 60-ak kilograma trebala bi jesti oko 50 grama proteina dnevno i to po mogućnosti biljnog podrijetla.

U novom istraživanju hrana bogata proteinima definirana je kao ona u kojoj 20 posto kalorija potječe od proteina. Hrana umjereno bogata proteinima je ona u kojoj 10 do 19 posto kalorija potječe od proteina, a niskoproteinska sadrži manje od 10 posto proteina.

‘Gotovo svatko će u nekoj dobi imati stanice raka u tijelu. No pitanje je hoće li one napredovati. Pokazuje se da je jedan od ključnih čimbenika koji o tome odlučuje unos proteina’, objasnio je Longo.

Studija nije dovoljno pouzdana!?

No neki kritičari studije ističu da je broj sudionika u njoj previše malen da bi se donosili tako ozbiljni, čvrsti zaključci.

Catherine Collins, nutricionistica iz St George’s Hospital u Londonu, također smatra da su stručnjaci napravili pogrešku jer su svoje rezultate temeljili na informacijama o prehrani sudionika u jednom danu koji ne moraju biti reprezentativni.

Longo se ne slaže s njima.

‘Većina ljudi ne mijenja prehranu naročito često’, ističe voditelj studije.

Duga novija studija pokazala je da je osobito štetno, neovisno o dobi u kojoj ga jedemo, meso koje je preprženo, odnosno koje je zagorjelo – primjerice meso s roštilja.

 (Radio Glas Drine/Depo)