Danas je Svjetski dan pčela – Svaki treći zalogaj u ishrani čovjeka zavisi od pčela

Preporučujemo

Svjetski dan pčela ove godine se obilježava danas. Obilježavanje Dana pčela podiže svijest o prijetnjama oprašivačima poput pčela od strane nekontrolisanih ljudskih aktivnosti, istakli su iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

U decembru 2017. UN su odobrili ovaj dan, a Prvi svjetski dan pčela obilježen je 2018. Neke države u svijetu, poput Sjedinjenih Američkih Država (SAD) nemaju samo jedan dan, nego obilježavaju dodatno i Nacionalni dan medonosne pčele svake treće subote u avgustu (ove godine u subotu 21.08.).

UN je ovaj datum odabrao po datumu rođenja Slovenca Antona Janše (1734.), dvorskog pčelara Habzburškog dvorca i carice Marije Terezije, autora nekoliko udžbenika i knjiga o pčelarstvu, koji i danas imaju primjenu širom svijeta. Svrha dana pčela je prepoznati ulogu pčela i drugih oprašivača za ekosistem.

Tema Svjetskog dana pčela 2021.

Tema Svjetskog dana pčela 2021. je “Angažirane pčele: Izgradite bolje za pčele”. Ovom temom Ujedinjene nacije usredotočile su se na prijetnje koje KOVID-19 predstavlja pčelama i drugim oprašivačima. UN je također pozvao na svijest o pčelarstvu i važnost pčelinjih proizvoda. Ova tema Dana pčela 2021. daje smjer za sve proslave Svjetskog dana pčela 2021, naveli su iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Pčele povećavaju prinose mnogih voćaka poput jabuka, šljiva, krušaka, trešanja i višanja za oko 60 posto, suncokreta za 40 posto, sjemena djeteline za oko 70 posto, a plodove i sjemenje raznog povrća za više od 70 posto, navode stručnjaci iz Zavoda za zaštitu bilja INZ-a.

Značaj zaštite pčela

Od 100 biljaka koje koristimo u ishrani, čak 70 njih oprašuju pčele. Albert Ajnštajn (Einstein) je napisao da “nestanu li pčele sa planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko četiri godine života.”. Na našim prostorima, maj je mjesec intenzivnog cvjetanja maline i kupine, voćnih kultura koje u središnjoj BiH zauzimaju značajne površine. Malina uz kupinu spada u veoma medonosne voćne kulture koje osim nektara pčelama su izdašan izvor i polena. U vrijeme cvatnje ovih kultura, nasadi budu jednostavno zaposjednuti pčelama i drugim korisnim oprašivaćima i od iznimne važnosti je sačuvati ove korisne insekte od trovanja pesticidima. Zapitajmo se da li je i sam čovjek pristupio stvaranju novih sorti i vrsta nakon što je prethodno sagledao i sve to naučio od pčela i drugih oprašivaća. Isto tako voćari, ratari, povrtari s jedne strane i pčelari sa druge strane moraju biti povezani istom tom neraskidivom vezom zbog vlastitog opstanka i budućnosti generacija koje dolaze, ističe rukovoditelj Zavoda za zaštitu bilja u INZ-u Kasim Velić.

Posmatranjem leta pčele i cvjetova koje svakodnevno neumorno posjećuju dokaz je da su one najbolji pokazatelji zdrave životne sredine. Pored bolesti, štetnika koje napadaju pčelinje zajednice, te razornih klimatskih promjena, pčele su dodatno izložene i različitim agrohemikalijama koje poljoprivredni proizvođači koriste u proizvodnji hrane, često i nesvjesni da bez pčela nema sigurne i kvalitetne proizvodnje.

Posebnost i zadivljujući podaci o pčelama

Medonosna pčela (latinski Apis mellifera) najvažniji je oprašivač među insektima. Pčele doprinose složenim, međusobno povezanim ekosistemima koji omogućavaju suživot raznovrsnom broju različitih vrsta. Ovi fascinantni insekti, koji planet nastanjuju oko 110 miliona godina. Shvaćajući značaj i ulogu pčele u prirodi, brojni drevni narodi su je smatrali svetom, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Na svijetu postoji skoro 20.000 različitih vrsta pčela. Pčele naučnike oduševljavaju brojnim nevjerovatnim sposobnostima poput memorije, osjećaja za vrijeme i prostor, mogućnosti lokaliziranja tačnog odredišta cvijeta, ali i razlikovanja više od 130 mirisa s 98-postotnom tačnošću. Jednako je čudesan i njihov „društveni” život, jer žive u zajednicama koje predstavljaju najviši nivo organizacije „životinjske društvenosti”, uspostavljen davno prije socijalnih mreža savremenog Homo sapiensa.

Unutar DNK pčele, naučnici su otkrili iznenađujuće sličnosti i veze pčela sa sisarima i čovjekom. O posebnosti pčela govori i istraživanje koje su sproveli Centar za pčelarsko preduzetništvo Univerziteta Major i Pčelarska korporacija Čilea, koje je pokazalo da su pčele jedina stvorenja na svijetu koja ne nose bilo kakve patogene, bilo da je riječ o gljivicama, virusima ili bakterijama.

Pčele su, s obzirom na njihovu izuzetnu osjetljivost, najbolji pokazatelj zagađenja i okolišnih uvjeta. Biljke i pčele su prirodno povezane neraskidivom vezom, koja im osigurava međusobni opstanak. Ovaj socijalni insekt ima važnu ulogu u očuvanju i poboljšanju biodiverziteta, a svojim oprašivanjem biljaka doprinosi funkcionisanju lanca ishrane. Pčele i ostali polinatori oprašuju skoro 90 posto cvjetnica i 70 posto svih svjetskih usjeva.

Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, oprašivanje od strane samo jedne medonosne pčele vrijedi 14,6 milijardi dolara vrijednosti usjeva godišnje. Ako se ima u vidu da svaki treći zalogaj u ishrani čovjeka zavisi od pčela i njihove oprašivačke djelatnosti, nije teško zaključiti da bi sa nestankom pčela polako nestao i čovjek.

(RTV GD/BHRT)

Najnovije