Talas vrućina na sjeveru Evrope: Skandinavija gori na plus 30

Talas vrućina na sjeveru Evrope: Skandinavija gori na plus 30

122
0
PODIJELI

Tamo gdje niti usred ljeta najviše temperature nisu dostizale niti do 20°C sada se događa katatrofa.

Rovaniemi je glavni grad regije Laponija na sjeveru Finske i tamošnjih nešto više od 60.000 građana tradicionalno pamti mjesec jun kao doba godine u kojem se najviše dnevne temperature prosječno penju do 19,7°C.

Za najnoviju vijest o još jednom spektakularnom klimatskom ekstremu važno je to što se Rovaniemi nalazi nekoliko kilometara južnije od sjevernog polarnika, a Strogi prirodni rezervat Kevo nalazi se još stotinama kilometara sjevernije, na samom sjeveru Laponije.

U najnovijem, nezapamćenom valu vrućina na Skandinavskom poluostrvu, posebno na njegovom sjevernom dijelu, Rezervatu Kevo izmjerena je u utorak najviša dnevna temperatura od čak 32,7°C, dakle daleko unutar polarnog kruga.

Val vrućine na krajnjem sjeveru Evrope tako je silovit da su temperature od više od 30°C izmjerene skoro po cijeloj Finskoj, na otprilike pola površine Švedske, mjestimično i u polarnim krajevima Norveške i Rusije, po cijeloj Estoniji… Uopšte, sinoptičke karte pokazuju temperature po polarnim i sjevernim krajevima Evrope kakve bi na našem kontinentu u ovo doba godine bile normalne samo po Mediteranu. O čemu je riječ još jasnije se može vidjeti iz karte odstupanja temperature za ovo doba godine širom Evrope.

Polarni dio Skandinavskog poluostrva označen je takvom nijansom smeđe koja govori o čak oko 12°C višim temperaturama od uobičajenih. Zanimljivo, ujedno i alarmantno, jest to što se takva odstupanja po Evropi na karti vide još samo na jednom mjestu – širom Alpa, od Švajcarske, preko Njemačke do Austrije.

Ovakvo čak je preslabo reći abnormalno stanje sa nezabilježeno suvim i vrućim vremenom skoro istog trenutka dovelo je do reakcije u prirodi. U šumama srednje Švedske, najpogođenijima vrućinama, izbilo je najmanje 11 velikih šumskih požara.

Prirodna katastrofa pokazala se tako silovitom i takvih razmjera da su skoro odmah državne vlasti i vatrogasne službe Švedske morale zatražiti pomoć čemu su se odazvale Norveška, Italija, Finska… Manjih požara, osim Švedske, ima i po Norveškoj, Finskoj i Rusiji, redom u polarnom krugu, njih ukupno oko 60.

Ovaj tren naslućivao se već prije nekoliko godina i prošle godine se mislilo da je kulminirao na Grenlandu kada je tamo (!) u isto ovo doba godine izbio ogroman šumski požar koji ljudi nisu uspijevali ugasiti sedmicama. Osim toga počinje se pokazivati da su na šumske ljetne požare postali ekstremno osjetljivi i Aljaska i Sibir, i to u prvom redu polarni krajevi.

Polarni krajevi ranije baš nikada nisu bili mjesta na kojima bi izbijali iole bitniji šumski požari. Problem je, međutim, u tome što je Zemljino sjeverno polarno područje već nekoliko godina na udaru najgoreg klimatskog zatopljenja na svijetu. Protekle zime u polarnom krugu u nekim trenucima bilježile su se više temperature nego u Dalmaciji, zapravo tipičnije za dalmatinsko proljeće nego za dalmatinsku zimu. Zima je na Sjevernom polu bila za 4,9°C toplija od prosjeka, na trećini njegove površine bila je toplija za čak za 15°C, zabilježeno je da se 21. februara ove godine sam Sjeverni pol neprekidno tokom punih 24 sata grijao na temperaturama iznad 0°C.

U to vrijeme Dalmacija je bila jednako topla ili hladna, zavisno o gledištu, kao i Arktik. S druge strane ovo ljeto je već u junu pokazalo da će biti ubitačno. Temperature na Arapskom poluostrvu otišle su nedavno na više od 50°C u hladu, u nekim gradovima čak danima i noćima nisu padale ispod 40°C, što se savršeno uklapa u prognozu da će nam ovo ljeto biti jednako gadno kao i prošlo.

Uz pretpostavku da čovječanstvo zaista ne uspije zaustaviti klimatske promjene na ciljanih 1,5°C ili barem na 2°C, svijetu, pa tako i Balkanu, već sada je jasno da se jako ne piše dobro, jer zasad ništa posebno ne upućuje na to da čovječanstvo koristi manje fosilnih goriva kao izvor energije.

Posljednja vijest kao primjer uticaja prirode na čovječanstvo, čak direktno na politiku i ratove, stiže iz Basre u Iraku. U tamošnjim protestima posljednjih nekoliko dana u sukobima s interventnom policijom ubijeno je sedmoro ljudi uz mnoštvo povrijeđenih. Razlog protestima u prvom redu je to što u Basri svakog dana jedva da ima vode za piće iz vodovoda.

Tamošnja rijeka Sat al Arab, koja nastaje spajanjem Eufrata i Tigrisa nešto malo sjevernije, u svom toku naprosto više nema dovoljno vode, a narednih dana meteorološke prognoze i za taj dio Iraka, posebno za taj grad, predviđaju najviše dnevne temperature od više od 50°C.

(RTV GD/Nezavisne)