Iako je tokom prvih 11 mjeseci prošle godine Bosna i Hercegovina imala porast od 35,7 posto izvoza robe u odnosu na 2020. godinu, podaci o izvozu meda bilježe suprotno.
Kako kažu iz Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH gotovo kompletan izvoz prirodnog pčelinjeg meda tokom 2021. godine išao je ka zemljama Zaljeva. Naglašavaju da je Saudijska Arabija vodeća zemlja izvoza, te da je u nju je izvezeno 20,7 tona meda u vrijednosti od 549.514 KM.
Prosječna cijena za izvoz meda u Saudijsku Arabiju tokom prošle godine iznosila je 26 KM po kilogramu.
– Međutim taj izvoz nije ni približan u odnosu na 2020. god. kada je u tu zemlju iz BiH izvezeno 93,7 tone meda u vrijednosti od 1.894.422 KM – navode iz VTK BiH.
Oni pojašnjavaju kako su razlog ovog smanjenja vremenski uslovi koji imaju negativan utjecaj na proizvodnju meda u BiH, te da pčelari nisu u mogućnosti podmiriti ni potrebe domaćeg tržišta.
Sa druge strane, Bosna i Hercegovina, uvozi med i to najviše iz susjednih zemalja Hrvatske i Srbije. Tako je tokom prošle godine iz ove dvije zemlje uvezeno ukupno 531,2 tona u vrijednosti od 4.185.605 KM, sa prosječnom cijenom od 7,9 KM.
– Također, u 2021. iz Turske uvezeno je 24,1 tona meda u vrijednosti od 109.735 KM, sa prosječnom cijenom 4,5 KM po kilogramu što zaista dovodi u pitanje kvalitet uvezenog meda u BiH – istakli su.
Iako je primjetan povećan rad inspekcijskih organa kada je u pitanju kontrola kvaliteta uvezenog meda, VTK BiH naglašava, kako tu još uvijek postoji prostora za povećanje monitoringa kako bi se smanjili slučajevi meda sumnjivog kvaliteta.
– Treba raditi na povećanju svijesti građana da med kupuju isključivo kod registrovanih domaćih proizvođača – dodali su.
Pčelarstvo kao i proizvodnja meda ima veoma značajnu ulogu u sveukupnom obimu poljoprivredne proizvodnje, međutim prinosi u mnogome zavise od klime i klimatskih uslova, ali i ulaganja u opremu i pribora, te nove tehnologije.
Kako bi i ova podgrana poljoprivrede bilježila značajnije izvozne rezultate VTK BiH kaže kako je potrebno prije svega od strane svih nadležnih instutcija u BiH strateški se opredijeliti za povećanje konkurentnosti, koje podrazumijeva i optimalizaciju proizvodnje.
– Povećanjem konkurentnosti omogućava se i veća diversifikacija tržišta, koja je značajna za bilo koji proizvod, pa i za ovaj, jer tako se smanjuje ovisnost od pojedinih tržišta. Ovo je izričito važno u vremenima globalnih poremećaja i novih/starih ekonomskih tokova u svijetu – pojasnili su iz VTK BiH.
(RTV GD/Faktor)
