Na današnji dan oslobođena Kalesija

Na današnji dan oslobođena Kalesija

559
0
PODIJELI

Započeti politički, privredni, društveni i kulturni razvoj na području Kalesije zaustavila je Agresija na međunarodnu priznatu Republiku Bosnu i Hercegovinu 06. aprila 1992. godine.

Kalesija se od 2. maja 1992. godine našla među prvim bosanskohercegovačkim gradovima na udaru velikosrpskog agresora. 11. maja 1992. godine grad Kalesija sa teritorijem istočno od rijeke Bjeljevac izuzev naselja Zukići i Jajići okupirani su od strane agresora.

Naime, u rano jutro 2. maja 1992. godine, granatiranjem iz pravca Rakinog Brda i iz Dubnice, a potom i rafalima sa Carske Bašče po centru Kalesije i Prnjavoru, počela je oružana agresija na kalesijsku općinu. Tehnički superiornije neprijateljske snage, podržavane tenkovima i jedinicama tadašnje JNA, istog su dana opkolile i zauzele Jelovo Brdo i Gojčin.

Tog 2. maja 1992. godine pala je i prva civilna žrtva rata u Kalesiji. U Gojčinu je ubijena Nefisa Osmančević, a ranjeni su njena snaha Sabina i dvogodišnji bratić Anel.

Narednih dana agresor je okupirao istočni dio opštine: Hajvaze, Mahalu, Hemlijaše, Bulatovce i Memiće. Slabije naoružane jedinice TO Kalesija pružale su jak otpor, posebice na liniji Brda – Grabik – Pogon, ali su bile potiskivane prema centru Kalesije.

U ranim jutarnjim satima 11. maja 1992. godine, uslijedila je jaka neprijateljska ofanziva svim raspoloživim sredstvima. Nakon herojskog otpora branilaca, Kalesija je ipak 11. maja 1992. godine – okupirana. Agresor se spojio sa svojim jakim uporištem, sjedištem SDS-a u Dubnici. Krajnji cilj im je bio Tuzla, uključujući aerodrom u Dubravama, i spajanje sa Ozrenom.

Branioci Kalesije nakon konsolidacije redova, na rječici Bijeljevac, u Miljanovcima, organiziraju jaku liniju odbrane. Nakon 12 dana okupacije, 23.maja 1992.godine oslobođena je Kalesija, koja je tada postala prvi oslobođeni grad u BiH. Narednih dana kalesijski oslobodioci su ušli i u Dubnicu, u Zolje i u Jajiće. Do kraja maja oslobođena je Kalesija Gornja, a potom i Brda. Nešto kasnije, polovinom juna 1992. godine, oslobođeni su i Brezik, Memići, Bulatovci i Mahala, ali se linija 4. jula 1992. godine, ponovo pomjerila – prema Kalesiji. Tadašnja linija razgraničenja Pandurica – Brezik – Grabik – rijeka Bukovica – tzv. plavi most na magistralnom putu – pruga ostala je do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Skoro 4 godine ratovanja, svakodnevna granatiranja, stravična ubijanja i razaranja, potpuno su izmijenili sliku Kalesije. U ratu je na području (današnje) kalesijske općine poginulo 107 civila, među kojima je bilo i djece. Živote je izgubilo 286 boraca Armije BiH. Na stotine je invalida rata. Uništeni su industrijski i drugi privredni objekti. Sve džamije i mektebi u istočnom dijelu općine zapaljeni su ili su „sravnjeni sa zemljom“. Škole, ambulante, dom zdravlja, dom kulture, bukvalno svaki objekat u centru Kalesije bio je manje ili više devastiran. Popaljena su i uništena mnoga sela istočnog dijela kalesijske općine. Stanovništvo je pobijeno, prognano, izbjeglo ili raseljeno.

Dejtonski sporazum odredio je novu administrativno uređenje Bosne i Hercegovine. Kao posljedica tog uređenja 71 km2 odnosno 26,1 % teritorije izdvojen je iz teritorije općine Kalesija koja je imala 272 km2 i pripojen novoformiranoj općini Osmaci. U novoformiranu općinu Osmaci pripojena su sljedeća naselja: Mahala, Hajvazi, Caparde, Kulina, Kusonje, Kosovača, Vilčevići, Matkovac, Osmaci, Šeher, Rakino Brdo, Borogovo, Sajtovići, Like i Drvenice.

23. maj se obilježava kao Dan općine Kalesija.

(RTV GD/NEON TV)