Hrvatska gasi kunu

Hrvatska gasi kunu

307
0
PODIJELI

Saborski zastupnik Mosta Ivan Lovrinović ocijenio je u srijedu da bi uvođenje evra za nekoliko godina bio “ubrzani put prema grčkom scenariju”, SDP-ov Gordan Maras je izjavio da to nije realno, dok je Ivan Šuker iz HDZ-a kazao da je “najlakše reći da se nešto ne može”.

Prema pisanju Novog lista, predsjednik Vlade Tihomir Orešković u utorak je u Berlinu izjavio da je razgovarao s guvernerom Hrvatske narodne banke (HNB) Borisom Vujčićem da se za dvije godine pokrene proces uvođenja evra, “a za četiri godine bi to bilo u potpunosti provedeno”.

Upitan za komentar te izjave Lovrinović je u Hrvatskom saboru odgovorio da je njegovo mišljenje kako je to “ubrzani put prema grčkom scenariju” i da se ne treba u njega zaletati. Tom prilikom je podsjetio da se na taj korak nisu odlučile i neke zemlje koje su već dugo u Evropskoj uniji, poput Danske, Švedske, Poljske ili Češke.

“Danska neće uvoditi (evro) jer ima tu klauzulu, Poljska je najavila odgodu do daljnjeg na neodređeno vrijeme, Češka također. Tu se ne smijemo zalijetati, jer to je jedan od ključnih alata u okviru ukupne europske politike za održavanje konkurencije nacionalnog gospodarstva”, kazao je Lovrinović.

Prema njegovom mišljenju, Hrvatska “neće biti spremna razgovarati o euru za deset godina, a kamo li da ga uvede”. Istaknuo je i da je brzo uvođenje eura “strategija prethodnog i sadašnjeg vodstva HNB-a, jer su oni poticali brzu i sveobuhvatnu eurizaciju financijskog sustava i čitavog gospodarstva i time su zemlju izložili neviđenom valutnom riziku”.

“Brzo uvođenje eura odgovaralo bi samo bankama i uvoznicima, a čitavo gospodarstvo došlo bi u grčki scenarij”, zaključio je Lovrinović.

Za ulazak u Europsku monetarnu uniju, odnosno evrozonu, članica Europske unije mora zadovoljiti pet kriterija.Inflacija ne smije biti viša od 1,5 odsto od stope inflacije u tri zemlje članice s najnižom inflacijom, budžetski deficit treba biti ispod 3 odsto BDP-a, javni dug ispod 60 odsto BDP, dugoročne kamate ne smiju biti više od dva odsto iznad stope koje imaju tri zemlje članice s najnižim kamatama, a zemlja mora zadovoljiti i kriterij stabilnosti kurs, koji podrazumijeva sudjelovanje u Evropskom kursnom mahanizmu.

Posljednji dostupni podaci pokazuju da Hrvatskoj više od dvije godine bilježi stagnaciju ili pad potrošačkih cijena, odnosno deflaciju, u januaru ove godine po godišnjoj stopi od 0,8 odsto. Budžetski se deficit za prošlu godinu procjenjuje na nivou od oko 4 odsto, a Vlada ga je nedavno usvojenim smjernicama za izradu ovogodišnji budžet procijenila na razini od 3 odsto BDP-a. Hrvatski je javni dug, pak, na razini od oko 85,5 odsto BDP-a.