Ne vjerujem da ćemo ikada saznati koliko je logoraša ubijeno u Batkoviću. Imamo spisak od 80 imena i prezimena, ali je veliki broj logoraša poginuo na prvim borbenim linijama prilikom kopanja rovova ili kao “živi štit” – izjavio je predsjednik Udruženja logoraša Bijeljina-Janja Mehmed Đezić povodom 30. godišnjica otvaranja prvog koncentracionog logora za Bošnjake u bijeljinskoj prigradskoj mjesnoj zajednici Batković.
Đezić kaže da je samo u martu 1993. godine poginuo 21 logoraš u blizini Teočaka u vrijeme ofanzive Vojske RS. Iz Janje su poginula 22 logoraša na majevičkom, brčanskom i sarajevskom ratištu, ali, kako kaže, teško da će se ikada utvrditi koliko je ubijeno Vlaseničana, Bratunčana, Brčaka, Modričana, Krajišnika…
U organizaciji Udruženja logoraša Bijeljina-Janja i Medžlisa islamske zajednice Bijeljina, sutra će obilježena 30. godišnjica otvaranja prvog logora Batković.
Formiran je 1. aprila 1992. godine i posljednji je zatvoren u januaru 1996. godine. U tom period kroz logor Batković prošlo je više od 4.000 Bošnjaka, Hrvata, Roma… iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, a prvi upravnik logora bio je Petar Dmitrović, koji je svojevremeno bio zamjenik komandanta garnizona Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Bijeljini. Najduže je na poziciji upravnika bio Đoko Pajić.
S obzirom da su janjarske Atik i Džedid džamija minirane i srušene 14. aprila 1993. godine sutra će biti obilježen i jedan od najtežih trenutaka za Bošnjake Janje u period agresije na BiH.
Inače, 1. aprila je izvršen napad Srpske dobrovoljačke garde pod komandom Željka Ražnatovića-Arkana na Bijeljinu. U period 1992-1995. godina iz Bijeljine i Janje prognano je blizu 37.000 Bošnjaka.
(RTV GD/FENA)
