Dio tuzlanskog kantona leži na minama

Preporučujemo

U Tuzlanskom kantonu (TK) je još tri posto površine pod minama, a donatorskih sredstava sve je manje za proces deminiranja. Stoga, neki dijelovi vjerovatno neće biti ni očišćeni.

Bosna i Hercegovina ima oko osam posto površine pod minama. Tačnije, 950 miliona metara kvadratnih površine je pod neeksplodiranim ubojitim sredstvima, odnosno u FBiH je to 750 miliona, te oko 200 miliona kvadratnih metara u Republici Srpskoj.

Kada je u pitanju područje FBiH, minama najzagađenije površine imaju Hercegovačko-neretvanski kanton, Zeničko-dobojski, Srednjebosanski, Unsko-sanski kanton te TK, koji ima tri posto površine pod minama, a najzagađeniji su Čelić, Kalesija, Sapna i Teočak. Prema zajedničkim podacima Kantonalne uprave civilne zaštite, Opštinske i Gradske službe civilne zaštite i Regionalnog ureda BHMAC-a, od 1997. godine do danas je u TK deminirano više od 32 miliona metara kvadratnih terena. Tokom prošle godine je u ovom kantonu deminirano skoro tri miliona metara kvadratnih površine te završeno 11 projekata deminiranja, a jedan projekat je i dalje konzerviran i bit će nastavljen tokom ove godine.

“Taj posao su najviše odradili deminerski timovi Oružanih snaga BiH, zatim deminerski timovi čiji su radovi finansirani donatorskim sredstvima, kao i deminerski tim Federalne uprave civilne zaštite”, rekao je Dragan Pelemiš, pomoćnik direktora Kantonalne uprave civilne zaštite Tuzla.

U protekloj godini postavljeno je novih 1.500 oznaka koje upozoravaju na mine, a koje uništavaju vremenski uslovi, ali i neodgovorni pojedinci. Kako kažu nadležni, stanovnici u minska polja ulaze namjerno, zbog sječe šume, lova ili radoznalosti. Kada je riječ o uništavanju neeksplodiranih ubojitih sredstava, tim A FCUZ-a u TK, Posavskom i Zeničko-dobojskom kantonu, koji su u zoni njihove odgovornosti, odradio je 156 zadataka te prikupio oko 5.000 različitih eksplozivnih materija i isto toliko pirotehničkih sredstava. Ovaj tim je uništio i 2,4 kg eksploziva.

“Najvažnije je da u protekloj godini niko nije stradao. Mi ćemo još dugo živjeti s ovim problemom i treba voditi računa da se ne ulazi u minska polja koja su obilježena i da se ne diraju minsko-eksplozivna sredstva. Ukoliko ih primijete, treba obavijestiti najbližu policijsku stanicu ili civilnu zaštitu”, kaže Pelemiš. On je podsjetio da je do sada zabilježeno više od 200 nesreća u kojima su poginule 122 osobe, a na nivou BiH je poginulo oko 600 osoba.

(RTV GD/Nezavisne)

Najnovije

spot_img