Sarajevo: Leglo zmija od Darive do Kozije ćuprije, sedam pacijenata sa ugrizom...

Sarajevo: Leglo zmija od Darive do Kozije ćuprije, sedam pacijenata sa ugrizom zmije

470
0
PODIJELI
zmija

Najveće leglo zmija u Sarajevu je na potezu Dariva – Kozija ćuprija, gdje ih ove godine s obzirom na angažiranost firmi specijalizovanih za uklanjanje zmija ima dosta manje u odnosu na protekle godine – rekao je za Agenciju FENA Ibrahim Divović, menadžer firme “Hise A&A”.

Zahvaljujući sredstvima Općine Stari Grad u iznosu od 6.000 KM, uposlenici firme „Ciklon“ su već u dva navrata bili na ovom terenu i vršili posipanje specijalnog praha, tekućine i tableta za uklanjanje zmija, a planirano je da ovakvih akcija bude još do kraja ljeta.

S obzirom da se radi o području koje je stjenovito i gdje je rijeka Miljacka, odnosno stari put koji je danas preuređen u šetnicu Aleju ambasadora, to je pogodno tlo za zmije poput poskoka, šarki i vodenjaka.

– Naročito poslije kiša kada je veoma toplo vrijeme tu se pojavljuju velika klupka zmija. Zbog toga Opština Stari Grad posljednjih godina ulaže velike napore na njihovom uklanjanju, te svake godine obezbijedi sredstva iz budžeta za specijalizovane firme, koje osim krčenja i čišćenja puta posipaju materijal za tu namjenu – istakao je Divović.

Na osnovu osmogodišnjeg rada na uklanjanju zmija u Sarajevu, naglasio je da građani ove godine mogu biti dosta mirniji i bez velikog straha od ujeda zmija, kojih je kaže sve manje u glavnom gradu BiH.

To je za Fenu potvrdila i direktorica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć prim.dr.Sena Softić-Taljanović govoreći da je u julu primljen jedan pacijent sa ugrizom zmije, dok od početka augusta na sreću takvih slučajeva nije bilo.

– U 2013. godini se javilo ukupno sedam pacijenata sa ugrizom zmije. Jedan od ugriza je zabilježen i u gradskoj sredini. Za dva ugriza smo sigurni da je riječ o otrovnicama (jedan poskok i jedna šarka) dok ostalih pet ugriza ne možemo izdiferencirati – kaže Softić-Taljanović.

Ovi slučajevi obično se dešavaju u ruralnim tj. prigradskim naseljima ili vikend naseljima i to „prilikom baštenskih radova ili neopreznim odlascima u rastinjem zaraslim površinama“.

Navodeći da Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo ima dovoljne zalihe lijekova, ističe da su pacijenti protiv otrova poskoka i šarke dobili kompletnu terapiju: Antitoxin protiv otrova evropskih otrovnica, Antitetanus, Analgetik, Antibiotik i Imobilizaciju ekstermiteta (pošto su najčešći ugrizi za nogu ili ruku).

– Inače, pacijenti obično nisu informisani o osnovnim pravilima ponašanja prilikom ujeda zmije. Ako se pacijent nije pridržavao osnovnih pravila to svakako komplikuje i produžava liječenje od ujeda zmije. Zato prije svega preporučujemo obazrivost prilikom kretanja u prirodi – dodala je direktorica Zavoda za Hitnu medicinsku pomoć KS.

U slučaju ugriza, savjetuje, taj dio tjela imobilisati, ne podvezivati, ne vršiti nikakvu intervenciju na rani, maksimalno smanjiti fizičko kretanje pacijenta i na najbrži mogući način transportovati ga u najbližu zdravstvenu ustanovu.

Vrijeme izlječenja zavisi od vrste zmije, vremena dolaska do zdravstvene ustanove, kao i intenziteta ugriza.

Radove sarajevske firme “Hise A&A” Općina Stari Grad protekle sedmice je finansirala sa oko 1.100 KM zbog pojave zmija u ulici Iza gaja i na novom putu ulice Pogledine.

– Tom prilikom na površini od oko 800 metara kvadratnih uradili smo čišćenje, krčenje šiblja i košenje trave. To je glavni preduslov da izbjegnemo ovu pojavu, koja je ranije dosta češće predstavljala jezive situacije za mještane i turiste u Kantonu Sarajevu – istakao je za Fenu Ibrahim Divović, menadžer firme “Hise A&A”.

Poskok – je najopasnija i najveća evropska otrovnica. Ženke narastu oko 60 cm, mužjaci mogu narasti i do 100 cm. Mužjaci su pepeljasto sivi, a ženke su najčešće smeđe. Na leđima imaju karakterističnu “cik – cak” liniju. Na vrhu njuške nalazi se mali roščić. Nije agresivan ali ako se uznemiri počinje siktati i pokušava pobjeći

Često ga je potrebno jako isprovocirati da bi ugrizao. U velikih primjeraka zubi mogu biti i 1cm dugi, pa otrov može biti unesen u mišić što ubrzava razvoj simptoma trovanja. Pošto se poskoci lako održavaju i razmnožavaju u zatočeništvu, oni se često koriste kao izvor otrova za proizvodnju antiseruma. Poskok se sreće u svim krajevima BiH do visine od 2000 m/nv.

Šarka se nalazi u cijeloj Evropi. Duga je oko 60 do 80 cm, te također ima “cik-cak” liniju uzduž tijela i znatno je manja od poskoka. Glava joj je šira i oblija, sa velikim okom crvenog odsjaja i karakterističnom bijelom prugom uz rub gornje čeljusti. Šarka naseljava surovije predjele i može se sresti i iznad 2000 m/nv. Za razliku od poskoka ulazi i u vodu. U BiH obitava više podvrsta šarke.

Obična šarka je sivkasto smeđa sa tamnom vijugavom šarom oivičenom nizovima tačkica. Slična je poskoku, ali je manja i šarenija i nema roščić.

Crna šarka je potpuno crna. I ona ima vijugavu šaru. Naseljava planinska područja, ali nešto niže nadmorske visine. Može se naći na Velikom i Malom polju na planini Igman.

Bosanski šargan – je žuto smeđe boje sa isprekidanom leđnom šarom u vidu tamnih poprečnih pruga. Rijetko naraste iznad 40-tak cm. Hrani se skakavcima. Naseljava planinske rudine i čest je na Bjelašnici.

Planinska šarka – je najmanja evropska ljutica. Prosječna dužina je 45 cm. Živi u planinskim područjima, iznad 1500m n/m južnim područjima BiH. Glava joj je malena i na njuški zaobljena, a oči su relativno velike, boja joj je siva ili žućkasto-siva, ljuskice na grlu i usnama imaju crne rubove. Leđna cik-cak pruga je vrlo varijabilna. Trbuh joj je svjetlo smeđ, tamno smeđ ili siv. Po temeljnoj boji vrlo je slična šarki.