Potrošačka korpa 2019 KM, plata 914 KM

Potrošačka korpa 2019 KM, plata 914 KM

110
0
PODIJELI

Potrošačka korpa je sve skuplja, a platežna moć građana sve manja. Najgore prolaze porodice s malom djecom, zaposleni u realnom sektoru, a najugroženiji su penzioneri.

Sindikati, građani i ekonomsti su jedinstvenog stava da je ovakvo stanje neodrživo i da se podhitno mora poduzeti značajnija akcija kako bi se unaprijedio životni standard građana.

Sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu iznosi 2019 KM, a prosječna plata u FBiH 914 KM- podaci su Saveza samostalnih sindikata BiH. Za mnoge porodice, mjesec se svodi na čisto preživljavanje.

Posebno teško preživljavaju građani sa skromnijim primanjima. Prodavci na jednoj sarajevskoj pijaci pričaju da sve češće kupuju artikle i po tek stotinu grama.

“To je previše. Kada nas poredite s cijenama Evropske unije mi spadamo u dosta skupe zemlje. U odnosu na naš standard i naša primanja to je nepodnošljivo. Mi uvijek sastavljamo kraj s krajem, znate nas”, kazala je Seka, kupac.

“Korpa je preskupa, nema govora i to je nemoguće…mislim da treba…umjetnici smo mi svakako za te stvari”, kazao je Džemal, prodavač.

Nedovoljna socijalna davanja, ali i niske plate u realnom sektoru – ovakvi podaci samo potkrijeplju činjenicu da je život postao puko preživljavanje, a da vlasti zaostaju s reformama smatra ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

“Oko pola zaposlenih radnika, oko 400.000, ima prosječnu platu od 600 maraka. Hipotetički da imamo dva radnika koji rade u porodici to je puno manje od te potrošačke korpe tako da ni dvije plate iz tzv. realnog sektora ne mogu da pokriju sve silne troškove. To pokazuje kako građani stvarno žive”, pojasnio je Faruk Hadžić, ekonomski analitičar.

Iz Saveza samostalnih sindikata BiH kažu da je ovo samo još jedan dokaz da vlasti moraju prihvatiti činjenicu da zarade moraju biti povećane u narednom periodu.

“Svaka plata ispod 1.000 maraka u Bosni i Hercegovini je nedostatna za život. Ono što je problematično je da građani umjesto da traže rješenje problema unutar same svoje zemlje biraju jedan lakši put, a lakši put je odlazak vani”, naveo je Selvedin Šatorović, predsjednik SSSBiH.

Kako bi spriječili dalji odliv mladih angažman najavljuju i poslodavci i sindikati. Već je spreman prijedlog seta zakona iz oblasti rada i socijalne politike, koji bi situaciju u BiH trebao podići na viši nivo. Ukoliko vlasti ne budu imale sluha za probleme građana, priče s početka još dugo će biti bh. svakodnevica.

(RTV GLAS DRINE/N1)