Potočari: Počinje kopanje mezara za 35 žrtava geniocida

Preporučujemo

U mezarju Memorijalnog centra Potočari danas će početi kopanje mezara u koje će biti spušteni posmrtni ostaci 35 novoidentifikovanih žrtava genocida u Srebrenici, koje će biti ukopane na kolektivnoj dženazi 11. jula.
“Radnici Komemorativnog centra Tuzla radit će na kopanju mezaru. Ove godine najmlađa žrtva koja će biti ukopana je Vesid (Hasan) Ibrić, rođen 1979. godine. U vrijeme ubistva imao je 16 godina, a pored njega još tri maloljetnika bit će ukopana na ovoj dženazi. Najstarija žrtva koja će biti ukopana, Šahin (Šaban) Halilović rođen 1924. godine, u vrijeme ubistva imao je 71. godinu. Među žrtvama koje se kopaju bit će ukopana i jedna žena, a radi se o Remziji (Salih) Dudić, koja je u vrijeme ubistva imala 20 godina. Ubijena je u koloni koja je otišla preko šume i bit će ukopana zajedno sa svojim mužem Nijazom. Do sada je u Memorijalnom centru ukopano 6.575 žrtava genocida, a sa ovih 35 žrtava ukupan broj će biti 6.610 žrtava”, rekao je direktor Memorijalnog centra Potočari Mersed Smajlović.

Sve pripreme za obilježavanje 23. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Slobodne zone UN-a” Srebrenica teku po planu, kazao je za Fenu Nermin Alivuković, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 23. godišnjice genocida u Srebrenici.

“Danas je sastanak Organizacionog odbora na kojem će biti usvojen konačan program obilježavanja 23. godišnjice genocida. Kao prethodnih godina, i ove godine očekujemo oko 20 do 30 hiljada ljudi iz svih dijelova svijeta koji će doći da odaju počast žrtvama genocida počinjenog u julu 1995. godine”, kazao je Feni Alivuković.

Na zajedničkoj dženazi u Memorijalnom centru u Potočarima bit će ukopani:
1. Omer (Mušan) Alić, 1963.
2. Muhamed (Ređo) Alić, 1978.
3. Fahrudin (Abdulah) Ališević, 1972.
4. Suvad (Osman) Avdić, 1962.
5. Hazim (Hasan) Beganović, 1974.
6. Suad (Muharem) Begović, 1974.
7. Kiram (Mustafa) Bektić, 1953.
8. Ramo (Hasan) Borić, 1955.
9. Bajro (Huso) Budović, 1940.
10. Edin (Ahmo) Burić, 1977.
11. Salem (Sulejman) Čakanović, 1960.
12. Aziz (Esed) Dautbašić, 1964.
13. Nijazija (Mustafa) Dudić, 1973.
14. Remzija (Salih) Dudić, 1975.
15. Avdija (Muhamed) Gušić, 1953.
16. Šahin (Šaban) Halilović, 1924.
17. Ahmet (Alija) Hasanović, 1932.
18. Nesib (Zejnil) Hasanović, 1957.
19. Hamdija (Ramo) Hasić, 1964.
20. Sejad (Osman) Husejnović, 1975.
21. Vesid (Hasan) Ibrić, 1979.
22. Šaban (Ibrahim) Ikanović, 1960.
23. Hazret (Juso) Kadrić, 1972.
24. Nijaz (Nezir) Kadrić, 1974.
25. Senad (Šaban) Malić, 1975.
26. Feris (Bajro) Mehmedović, 1978.
27. Safet (Omer) Merdžić, 1949.
28. Hajro (Alija) Muhić, 1943.
29. Nesad (Mujo) Mujčinović, 1972.
30. Asim (Alija) Mujić, 1950.
31. Kadrija (Hajro) Musić, 1973.
32. Salih (Hadžo) Selimović, 1955.
33. Hamed (Huso) Smajić, 1943.
34. Ahmo (Salih) Smajić, 1952.
35. Rizo (Abid) Sulejmanović, 1965.

Genocid počinile snage VRS-a nakon okupacije Srebrenice
Jedan od najvećih ratnih zločina nakon Drugog svjetskog rata, genocid u Srebrenici započet je 11. jula 1995. godine, kada su trupe Vojske Republike Srpske okupirale Srebrenicu.

Genocid u Srebrenici podrazumijeva masovna, planska ubistva velikog broja bošnjačkih muškaraca i dječaka između 12 i 77 godina. Genocid se dogodio u regionu Srebrenice, a izvela ga je Vojska Republike Srpske, pod komandom generala Ratka Mladića, uključujući i paravojnu formaciju “Škorpioni”, pod kontrolom Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.

Događaj se smatra jednim od najvećih masakara u Evropi od Drugog svjetskog rata, u kojem je ubijeno više od 8.000 ljudi. Masakr se generalno smatra jednim od najužasnijih događaja u savremenoj evropskoj historiji.

Ratni politički lider Republike Srpske Radovan Karadžić i komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, prvostepeno su u Hagu osuđeni, između ostalog, i za genocid u Srebrenici.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je, između ostalog, donio pravosnažnu presudu u kojoj se masakr u Srebrenici kvalificira kao čin genocida.

Najnovije

spot_img