Vrata institucija entiteta RS zatvorena su za Bošnjake, Hrvate i sve ostale građane nesrpske nacionalnosti. U njima ih ima tek “u tragovima”, daleko ispod minimalne zastupljenosti koju propisuje Ustav RS-a, isti onaj u kojeg se vlast tog bh. entiteta zaklinje i kojeg, sudeći prema zvaničnim podacima, godinama sistematski krši.
– Konstitutivni narodi i grupa Ostalih će biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u RS-u. Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne sprovede u skladu sa Zakonom o državnoj službi BiH – glasi član 97. Ustava RS-a.
Popis stanovništva iz 1991. godine kaže da je na prostoru današnjeg entiteta RS živjelo oko 430.000 Bošnjaka, što je oko 26 posto tadašnjeg ukupnog broja stanovnika tog bh. entiteta. Popisano je još oko 900.000 Srba (55 posto) te 150.000 Hrvata (deset posto).
Umjesto 26 posto, koliko Ustav RS-a propisuje, Bošnjaci su, prema podacima Centralnog registra kadrova u organima uprave RS-a, zastupljeni sa manje od jedan posto. Jednako su, što je naročito indikativno u kontekstu odnosa prema nesrpskom stanovništvu, (ne)zastupljeni na rukovodećim pozicijama u javnim institucijama entiteta RS.
Finansijske institucije
Tako su, primjera radi, Bošnjaci i ostali građani nesrpske nacionalnosti doslovno etnički očišćeni iz institucija koje upravljaju ili imaju utjecaj na ekonomiju tog bh. entiteta. Aktuelna ministrica finansija je Zora Vidović, a njeni pomoćnici su Jelena Popović, Svetlana Radovanović, Tatjana Vranjković, Zoran Babić, Slavica Milikić, Milorad Đurđević, Radmila Čičković, Snježana Rudić i Slobodanka Popović. Sekretar Ministarstva finansija je Slavoljub Stojanović
Ilustrativan je primjer i Poreske uprave RS-a. Direktor te institucije je Goran Maričić. Rukovodioci svih šest područnih centara Poreske uprave RS-a su srpske nacionalnosti, a od 48 rukovodilaca područnih jedinica, svih 48 su Srbi. Republičkom upravom za inspekcijske poslove rukovodi direktorica Danijela Batar, a njen zamjenik je Igor Milunović. Direktor Republičke uprave za igre na sreću je Mladen Simić, a Zorica Cvijanović je direktorica Republičkog deviznog inspektorata, piše Faktor.ba
Bošnjaka nema ni u rukovodećim strukturama Investiciono-razvojne banke RS-a. Direktorica te institucije je Snežana Vujnić, izvršni direktori su Ivan Vidović i Darko Barašin. Nadzorni odbor čine predsjednica Nada Mirjanić-Gluvić, te članovi Nebojša Lukić, Ilija J. Džombić, Slaviša Sandić, Mirjana Ostojić i Miloš Vukosavljević. Milan Božić je direktor Banjalučke berze, a Dragica Ristić je direktorica Privredne komore RS-a. Na čelu pet područnih privrednih komora su isključivo osobe srpske nacionalnosti: Goran Račić (Banja Luka), Mihajlo Vidić (Bijeljina), Novo Škrebić (Doboj), Dušan Koljibabić (Trebinje) i Milomir Draganić (Istočno Sarajevo).
Direktor Agencije za bankarstvo RS-a je Rade Rastoka, njegov zamjenik je Mladen Kovačević, a članovi Upravnog odbora su Bratoljub Radulović, Željko Slijepčević, Slavica Milikić, Srđan Šuput i Branislav Đurica. DirektorRepubličke agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća je Marinko Đukić. Na čelu odjeljenja unutar Agencije su Marica Berić (Odjeljenje za strateško planiranje razvoja i preduzetništva), Bojan Ćudić (Odjeljenje za koordinaciju Evropske mreže preduzetništva) i Mićo Stanojević (Odjeljenje za projektno planiranje i provođenje projekata). Daliborka Gavrilović-Kujundžić je zadužena za odnose sa javnošću. Savo Minić je direktor Agencije za agrarna plaćanja RS-a.
Javna preduzeća
Za Bošnjake nema mjesta ni u upravama javnih preduzeća. Jedno od njih, “Hidroelektrane na Drini”, u nedjelju je obilježilo svoju krsnu slavu. Na svečanosti u Višegradu nije bilo bošnjačkih članova uprave ovog preduzeća. Ne zato što ne obilježavaju krsne slave javnih preduzeća i institucija u entitetu RS, što je učestala praksa uprkos formalnom sekularnom karakteru entiteta, već zato što ih nema u upravnoj strukturi “Hidroelektrana na Drini”. Direktor je Nedeljko Perišić, a izvršni direktori su Biljana Maksimović, Tomislav Popović, Ana Božić i Mile Perić.
I uprava JP “Putevi RS” je podjednako etnički raznovrsna. Direktor tog javnog preduzeća je Nenad Nešić, Velimir Vezmar je izvršni direktor za pravne poslove, Željko Ćulum je izvršni direktor za ekonomsko-finansijske poslove, a Duško Gojić izvršni direktor za tehničke poslove.Slična situacija je u JP “Elektroprivreda RS”. Direktor je Luka Petrović, a izvršni direktori su Goran Vukoje, Borislav Grubač i Darko Milunović. Direktor “Šuma RS-a” je Zoran Stojčić. Njega je krajem 2018. godine na tu poziciju izabrao Nadzorni odbor, kojeg čine predsjednica Biljana Marković, potpredsjednik Ranko Stojanović te članovi Oliver Marković, Goran Račić i Marija Škobo. Vršilac dužnosti generalnog direktora Željeznica RS-a je Zoran Ilinčić, dok su izvršni direktori Igor Vasiljević i Dragan Subašić. Da ukratko rezimiramo, identična je etnička struktura svih javnih preduzeća u entitetu RS.
Policija
Ukoliko pozovete policiju u entitetu RS primjera radi, šanse da ćete razgovarati sa policajcem srpske nacionalnosti su veće od 90 posto. Specijalni izvještaj o nacionalnoj i spolnoj strukturi zaposlenih u policijsko-sigurnosnim agencijama u BiH pokazao je da je u MUP-u RS-a zaposleno 6.444 Srba, 356 Bošnjaka, 70 Hrvata, 33 pripadnika Ostalih i 17 osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama.
Ministar unutrašnjih poslova RS-a je Dragan Lukač, šefica njegovog Kabineta je Sanja Dragičević, a načelnica Službe je Ljiljana Jokić. Načelnik Službe za zaštitu integriteta i zakonitosti u radu je Marinko Janjetović, načelnica Uprave za informaciono-komunikacione tehnologije je Divna Lovrić – Bojanić, načelnica Uprave za javne i kadrovske poslove je Ljiljana Šestić, načelnica Uprave za materijalno-finansijske i imovinske poslove je Branka Savić, načelnik Uprave za policijsku obuku je Mile Šikman, a načelnik Centra za obuku je Mladen Marić. Direktor policije je Darko Ćulum, a na čelima policijskih uprava su isključivo kadrovi srpske nacionalnosti.
Ukupno su na rukovodećim pozicijama 584 osobe srpske nacionalnosti te samo 18 Bošnjaka i četiri Hrvata.
Ništa bolja situacija nije u Sudskoj policiji RS-a. U njoj radi 205 Srba, sedam Bošnjaka, četiri Hrvata, jedan pripadnik Ostalih i dva pripadnika nacionalne manjine. Na svih rukovodećim pozicijama su samo Srbi. Nema nijednog Bošnjaka, niti Hrvata.
Obrazovanje
Bošnjaci su eliminirani i iz institucija zaduženih za obrazovanje. Republički pedagoški zavod predvodi direktor Predrag Damjanović, a rukovodioci sektora su Milovan Topolović (Sektor za obrazovanje), Nina Ninković (Odjeljenje za predškolsko vaspitanje, osnovno obrazovanje i opće srednje obrazovanje) i Slavica Stojković (Odjeljenje pravnih, kadrovskih, finansijskih i općih poslova). Od 14 uposlenih u Odjeljenju pravnih, kadrovskih, finansijskih i općih poslova, svih 14 su srpske nacionalnosti. Od 24 uposlenih u Odjeljenju za predškolsko vaspitanje, osnovno obrazovanje i opće srednje obrazovanje, samo je jedan nesrbin, dok su sva četiri uposlena u Odjeljenju za stručno obrazovanje srpske nacionalnosti.
Rektor Univerziteta u Banjoj Luci je Radoslav Gajanin, a četiri prorektora su također srpske nacionalnosti. RektorUniverziteta u Istočnom Sarajevu je Stevo Pašalić, a od pet prorektora, svih pet su srpske nacionalnosti. Među direktorima srednjih škola nema Bošnjaka, dok je Mirzet Mujačić, direktor Osnovne škole “Kozarac”, jedini predstavnik Bošnjaka među direktorima osnovnih škola u ovom bh. entitetu.
Endemski primjerci podobnih Bošnjaka
Na čelu Glavne službe za reviziju javnog sektora RS-a je Jovo Radukić, a njegova zamjenica je Božana Trninić. Direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina je Milorad Kojić. Od šest odjeljenja, na čelu njih šest su osobe srpske nacionalnosti. Direktor Službenog glasnika RS-a je Dragan Veselinović. Direktorica Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a je Bosiljka Predragović. Mile Međed je direktorRepubličke uprave civilne zaštite, njegov zamjenik je Darko Ljuboje, a pomoćnici direktora su Biljana Pajić, Predrag Slijepčević i Dragan Kos. Načelnici odjeljenja su Tatjana Stojčinović (Odjeljenje za finansijske, pravne i opšte poslove), Svjetlana Popović (Odjeljenje za izdavanje odobrenja, saglasnosti, obradu poreskih prijava i analizu) i Marina Selak (Odjeljenje za inspekcijski nadzor).Emina Komić je endemski primjer Bošnjakinje u upravljačkim strukturama institucija entiteta RS. Ona je članicaKomisije za koncesije RS-a. Njen predsjednik je Radenko Đurica, a njegov zamjenik je Nenad Račić, dok su ostali članovi Vladan Andrić i Zoran Filipović. Sekretar Komisije za koncesije RS-a je Mladen Drljača.
Jedini direktor jedne institucije u entitetu RS bošnjačke nacionalnosti je Jasmin Komić, inače suprug Emine Komić, članice Komisije za koncesije RS-a. On trenutno obnaša dužnost direktora Republičkog zavoda za statistiku, a prethodno je bio ministar u Vladi RS-a i to na prijedlog SNSD-a.
Na čelu Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo je direktorica Radana Daljević, a njena zamjenica je Milena Simović. Pomoćnici direktorice su Miroslavka Vojvodić, Ravijojla Simić-Tešanović i Vesna Pilipović. Načelnik Odjeljenja za pravne i opšte poslove je Dragan Popović. Agenciju za državnu upravu predvodi direktor Aleksandar Radeta, sekretar Daria Milošević, a načelnici odjeljenja su Rada Jokić (Odjeljenje za planiranje i zapošljavanje), Dalibor Ćopić (Odjeljenje za obuku i analitičke poslove) i Branko Dumanovski (Odjeljenje za centralnu kadrovsku evidenciju).
Agencijom za upravljanje oduzetom imovinom upravlja direktorica Svjetlana Kusić, a njen zamjenik je Zoran Starčević. Aleksandar Sladojević rukovodi Odjeljenjem za upravljanje oduzetom imovinom, Ivona Stojisavljević Odsjekom za pravne i opće poslove, a Boja Ilić Odsjekom za finansije i računovodstvo. Agencija za sigurnost saobraćaja ima direktora i ime mu je Milija Radović, dok su ostali rukovodeći službenici u toj Agenciji Hristina Bojanić (viša saradnica za računovodstvo, knjigovodstvo i javne nabavke), Smiljka Topić (tehnički sekretar), Milka Dubravac (viša stručna saradnica za saradnju i koordinaciju sa subjektima u sistem bezbjednosti saobraćaja), Milan Tešić (rukovodilac Odsjeka za vozače, puteve i vozila), Milan Ilić (viši stručni saradnik za puteve i licenciranje) i Nikola Torbica (viši stručni saradnik za prevenciju, planiranje i vođenje kampanje na unapređenju sigurnosti saobraćaja).Na čelu Republičkog sekretarijata za vjere je direktor Dragan Davidović, a istu poziciju u Republičkom zavodu za standardizaciju i metrologiju obnaša Nikola Đukić, dok su ostali rukovodeći službenici Drago Bijelić i Tatjana Preradović (Odjeljenje za standardizaciju i informatiku), Ranko Ljepojević, Dubravka Pecalj, Nedeljko Bencuz i Dragoljub Lakić (Metrološko-razvojno odjeljenje), a saradnica za finansijsko-računovodstvene poslove je Irena Aćimović.
RTRS posebno problematičan
Prometom naoružanja i vojne opreme u ovom bh. entitetu upravlja Rajko Čkonjović, direktor Republičke direkcije zadužene za tu oblast. Postoji i Republička direkcija za obnovu i izgradnju. Njen direktor je Slavko Vukalović, dok su rukovodioci odjeljenja Željka Ilić-Kuvač (Odjeljenje za opće, pravne, računovodstveno – finansijske poslove i nepokretnosti) i Milan Skrobonja (Odjeljenje za tehničke poslove). Slobodan Nagradić je direktor Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, a rukovodioci odjeljenja su Milijana Okilj (Odjeljenje za kulturno-historijsko naslijeđe), Dragan Kovačević (Odjeljenje za prirodno naslijeđe) i Draško Greb (Odjeljenje za zajedničke poslove).
Direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda je Tomislav Šajić, Arhiva RS-a Bojan Stojnić, Republičkog zavoda za geološka istraživanja Dragan Mitrović, Odbora državne uprave za žalbe Gordana Kalaba, Centra za pružanje besplatne pravne pomoći Snježana Marjanac, Zavoda za obrazovanje odraslih Goran Zmijanjac, Gender centra Mirjana Lukač te Republičkog sekretarijata za raseljena lica i izbjeglice Dragan Štrbac.
Ovo nije konačan spisak institucija i javnih preduzeća, ali svakako dovoljno ilustrira kakav je odnos vladajuće strukture u tom entitetu prema nesrbskom stanovništvu. Entitetska televizija RTRS jedan je od najočitijih primjera, ne samo nacionalne strukture na rukovodećim pozicijama, nego i općenito odnosa prema svemu što nema srpski predznak ili bolje rečeno što nema člansku karticu SNSD-a. Međutim, RTRS je tema za sebe i zaslužuje poseban tekst.
Zanimljivo je da nerijetko zvaničnici entiteta RS dovode u pitanje izborni legitimitet člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željka Komšića. On, tvrde, nije izabran voljom hrvatskih glasača. S druge strane, niti jedan bošnjački i hrvatski ministar u aktuelnom sazivu Vlade RS-a ne dolazi iz stranaka sa bošnjačkim ili hrvatskim etničkim predznakom, odnosno stranaka koje su dobile povjerenje bošnjačkih ili hrvatskih glasača.
