Šljive sprečavaju prijevremeno starenje

Šljive sprečavaju prijevremeno starenje

240
0
PODIJELI

Šljiva je jedna od najrasprostranjenijih voćki na svijetu. Pripada rodu Prunus porodice Rosaceae, kao i ostalo koštuničavo voće – marelice, breskve, višnje, trešnje i bademi.

Poznato je više od 2.000 vrsta ovih voćki koje se razlikuju po izgledu stabla te po veličini, boji i obliku plodova. Najraširenije su one s okruglim i ovalnim plodovima. Prema bojama u uzgoju prevladavaju ljubičaste, plavocrne, crvene i žute sorte.

Najpoznatije su evropska šljiva (Prunus domestica) i japanska šljiva (Prunus salicina), koje se uzgajaju isključivo zbog ukusnih plodova.

Bogatstvo nutrijenata:

Šljive su planetarno popularno voće, ne samo zbog izuzetnog okusa već i zbog snažnog ljekovitog djelovanja.

Odličan su izvor vitamina C, K, E, B6 te folne kiseline i niacina. Uloga vitamina C prisutnog u ovom voću je višestruka. Osim što ima snažno antioksidativno djelovanje, ovaj vitamin pospješuje apsorpciju željeza, stimuliše rad imunološkog sistema, čuva zdravlje kože, mišića, kostiju i tetiva, doprinosi zdravlju zuba i desni, štiti od bakterija, virusa i alergija.

Istraživanja svjedoče da vitamin C može smanjiti rizik od nekih vrsta raka, kao i od srčanih oboljenja. Od minerala u ovom voću su najzastupljeniji bakar, kalijum, magnezijum, željezo i bor. Plodovi šljive sadrže značajne količine flavonoida polifenola, poput luteina, kriptoksantina i zeaksantina, kojima se pripisuju snažna antioksidaciona i protivupalna svojstva.

Ovi spojevi sprečavaju prijevremeno starenje te pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, uzročnika mnogih bolesti. Novija istraživanja potvrđuju da zeaksantin ima sposobnost filtracije UV zraka, zbog čega se smatra dobrim zaštitnikom kože i očiju. Beta kriptoksantin prisutan u šljivama smanjuje rizik obolijevanja od raka pluća za više od 30%, te od pojave artritisa za čak 41%. Šljive sadrže limunsku kiselinu, koja otklanja umor, sprečava grčeve te poboljšava rad jetre i probavnog sistema. Šljiva obiluje i vlaknima, koji doprinose pravilnoj probavi i zdravom metabolizmu. Najukusnija je ako se konzumira sirova, svježa, netom ubrana. Međutim, u zdravstvenom smislu izuzetno je korisna šljiva u osušenom obliku jer sadrži čak šest puta više antioksidanasa od sirovog ploda.

Višestruke dobrobiti za zdravlje i ljepotu

Ovo ukusno voće neće samo utažiti glad ili vas osvježiti i dati energiju, nego će prvenstveno zaštititi vaše zdravlje. Šljiva se brine za cjelokupno zdravlje i neutralizuje štetno djelovanje slobodnih radikala te tako štiti od mnogih bolesti.

1. Čuvaju zdravlje srca

Šljiva je bogata mineralom kalijumom, koji pomaže u kontroli krvnog pritiska i srčanih otkucaja. Osim kalijuma, važnu ulogu u očuvanju zdravlja srca ima i vitamin C.

Istraživanja su pokazala da je konzumacija povrća i voća s visokim udjelom ovog vitamina usko povezana sa smanjenjem rizika od bolesti srca i moždanog udara.

2. Pomažu u apsorpciji željeza

Sposobnost šljive da poboljša apsorpciju željeza u tijelu takođe je dokazana brojnim studijama, za što je opet zaslužan vitamin C.

Dobra apsorpcija željeza je od izrazite važnosti za prevenciju najčešće vrste anemije – sideropenične anemije.

3. Poboljšavaju probavu

Određeni spojevi prisutni u šljivama od velike su koristi za pravilno funkcionisanje probavnog sistema i otklanjanje problema zatvora.

Najznačajniji su dijetalna vlakna, sorbitol i izatin. Poznati narodni lijek protiv zatvora je kompot od suvih šljiva. Kratko prokuvajte nekoliko suvih šljiva te ih konzumirajte, najbolje ujutro na tašte, s tekućinom u kojoj su se kuvale.

4. Regulišu nivo šećera

Šljive imaju vrlo nizak glikemijski indeks, što ih čini odličnim saveznikom u kontroli nivoa šećera. Topiva vlakna iz šljiva pomažu u normalizaciji nivoa šećera u krvi tako što usporavaju brzinu kojom hrana napušta želudac te kontrolišu oslobađanje glukoze u krvi nakon obroka. Topiva vlakna povećavaju osjetljivost organizma na insulin i zbog toga mogu igrati korisnu ulogu u prevenciji i liječenju dijabetesa tipa 2.

5. Pomažu u mršavljenju

Ovi ukusni, sočni plodovi ne sadrže zasićene masti i imaju vrlo malo kalorija. U 100 grama šljiva sadržano je svega 46 kalorija. I topiva vlakna iz šljiva doprinose regulaciji tjelesne težine jer stvaraju osjećaj punoće u želucu, čime se sprečava prejedanje, a samim tim i debljanje.

6. Čuvaju zdravlje kostiju

Velike količine flavonoida i fenolnih spojeva iz šljiva zaslužne su za očuvanje koštane mase. Tu je i mineral bor, koji aktivno učestvuje u očuvanju tkiva hrskavice te gustoće kostiju. Istraživanja su otkrila da redovna konzumacija šljiva pridonosi opštem zdravlju kostiju, posebno kod žena u postmenopauzi.

7. Štite ljepotu i zdravlje kože

Vitamin E i beta-karoten štite ćelije od slobodnih radikala, čime se vrši prevencija za gubitak elastičnosti kože, usporava pojava bora i ostalih znakova starenja. Šljiva sadrži visoku količinu antioksidanasa sa snažnim protivupalnim svojstvima. Oni poboljšavaju cirkulaciju i ćelijski metabolizam, što pozitivno djeluje na očuvanje elastičnosti kože, a istovremeno sprečava pojavu upala, akni i bora. Šljiva takođe ubrzava zacjeljivanje rana, regeneriše oštećeno tkivo i smanjuje vidljivost ožiljaka.

8. Dobre za zdravlje kose

Slaba, krhka i tanka kosa može biti posljedica djelovanja slobodnih radikala. Šljiva pomaže u borbi za zdravlje kose te protiv preuranjene pojave sijedih vlasi i ćelavosti kod muškaraca. Vitamin E prisutan u plodu šljive jača ćelijske membrane i suzbija napad slobodnih radikala na folikule vlasišta. Vitamin C pomaže u eliminaciji peruti, koja začepljuje folikule i inhibira rast kose. Visok udio minerala željeza u ovom voću poboljšava cirkulaciju, što doprinosi bržem rastu kose te je čini čvršćom.

Odabir i čuvanje šljiva

Ako želite kupiti zrele šljive birajte plodove koji su na pritisak blago mekani. Možete kupiti i one koji nisu sasvim dozrele kako biste ih duže održali. Međutim, u tom slučaju pripazite jer suviše nezreli plodovi neće razviti dobar okus i teksturu. Kvalitetne plodove prepoznaćete po bogatoj boji i zdravom izgledu kožice. Izbjegavajte one koji su suviše mekani, koji imaju oštećenu ili naboranu kožicu ili neke druge znakove propadanja. Šljive koje još nisu sasvim dozrele ostavite u papirnatoj vrećici na sobnoj temperaturi. Zrele plodove čuvajte u frižideru nekoliko dana.

Istorijat:

Šljiva potiče iz Azije, a poznata je bila još u starom vijeku. Iz starih zapisa doznajemo da je krasila viseće vrtove Vavilona. U Stari Rim je donošena iz Sirije, a Rimljani su je konzervirali sušenjem. U svijetu postoji oko 15 vrsta i oko 2.000 sorti šljiva.

100 grama šljive sadrži:
87 g vode
11 g ugljikohidrata
1,4 g dijatetskih vlakana
0,7 g bjelančevina
46 kcal na 100 g