PODIJELI

“Proširio mi se želudac”, obično kažemo kada primijetimo da možemo pojesti više i da smo češće gladni. No može li se želudac zaista proširiti i o čemu se zapravo radi kada primijetimo da nam treba više hrane da napunimo želudac?

Želudac je elastični, mišićavi organ i kada u njega unesemo veću količinu hrane ili tekućine, proširi se kako bi u njega stalo sve što smo unijeli. No želudac se proširi samo privremeno. Nakon što ono što smo konzumirali prođe kroz želudac i nastavi svoj probavni put, želudac se počinje smanjivati, odnosno vraćati u normalnu veličinu.

“Želite li smanjiti elastičnost želuca, a time i manje jesti najvažnije je prestati se prejedati te smanjiti unos kalorija”

Dakle, ako se pitate može li se želudac proširiti ili smanjiti ovisno o tome koliko jedemo, odgovor je sljedeći: povremeno prejedanje neće trajno proširiti želudac i nećete biti gladniji. Ipak, neka istraživanja ukazuju na to da smanjeni unos hrane s vremenom može smanjiti kapacitet želuca, vjerojatno zato što stijenka želuca postane manje rastezljiva (i obrnuto kod debljanja). Dakle, nije točno da nam se poveća ili smanji želudac, već se poveća ili smanji elastičnost želuca. Najbolja je potvrda za to činjenica da pretili ljudi u globalu nemaju veće želuce od mršavijih ljudi.

Prazan želudac je kao organ uvijek iste veličine i ima zapremninu od samo 75 mililitara. No elastičan je poput balona i može višestruko povećati svoj volumen. Normalno se kod konzumacije hrane proširi do zapremnine od jedne litre, a nakon (pre)obilnog obroka i do dvije litre.

Kada želimo jesti, mozak šalje signal želucu da je hrana na putu. Mišići želuca tada se opuste i želudac se pripremi na to da će se napuniti hranom. Kada hrana prođe kroz probavni trakt, želudac se vrati u prvobitnu veličinu.

Želite li smanjiti elastičnost želuca, a time i manje jesti, najvažnije je prestati se prejedati te smanjiti unos kalorija. U jednoj studiji pretili ispitanici bili su ograničeni na 1000 kalorija dnevno tijekom jednog mjeseca i u tom periodu kapacitet želuca smanjio im se za 36 posto. Pročitajte i 13 najlakših načina kako da dnevno unesete 500 kalorija manje.

Nadalje, iako hrana koju jedemo prolazi kroz želudac, i mozak ima veliki utjecaj na osjećaj gladi, sitosti i konzumaciju hrane. Kada se želudac tijekom jela proširi do određene granice, šalje mozgu signal da više niste gladni. No kada prejedanje i jedenje izvan granice osjećaja sitosti postane redovito, taj prirodni refleks oslabi. Pročitajte i 3 obroka uz koje mršavite potpuno siti.

Brzina kojom jedemo također utječe na to kako želudac signalizira mozak. Mozgu treba neko vrijeme da shvati da smo siti, pa kada jedemo brzo lakše se prejedemo jer mozak ne stigne procesuirati da smo siti.
Bez obzira na to želite li povećati ili smanjiti elastičnost želuca, volumen hrane pri tome ima veliki značaj.
Na primjer, kada jedemo čips, konzumiramo puno kalorija, ali malo volumena. S voćem i povrćem, s druge strane, unosimo namirnice većeg volumena, ali s manje kalorija. A s hranom većeg volumena lakše ćete napuniti želudac nego s hranom manjeg volumena kao što je čips. Postoji i dijeta bazirana na konzumiranju “voluminozne” hrane, odnosno na namirnicama bogatima vodom kao što su voće, povrće, juhe i gulaši koje će nas zasititi bez unosa prevelikog broja kalorija.

Ako mislite da vam se elastičnost želuca proširila te ste stalno gladni:

1. Povećajte unos “voluminozne” hrane.

2. Jedite pet manjih obroka dnevno.

3. Jedite sporo.